1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Obama priziva "duh Berlina"

19. jun 2013.

Barak Obama boravi u Belrinu, po prvi put od kako je predsednik SAD. Glavne teme razgovora sa nemačkim zvaničnicima bile su uspostavljanje zone slobodne trgovine, rat u Siriji i afere o špijuniranju tajnih službi.

https://p.dw.com/p/18t7F
Obama u BerlinuFoto: picture-alliance/dpa

Sa predsednikom Obamom doputovali su i njegova žena i kćerke, koje su danas u Berlinu posetile spomenik žrtava holokausta. Nemački predsednik Joahim Gauk dočekao je svog američkog kolegu u dvorcu Belvu – uz najviše vojne počasti, nemački vojni orkestar i, naravno, američku himnu. Dvojica predsednika zajedno su posetili berlinsku školu Džon F. Kenedi. Inače, Obamina poseta, pada gotovo na dan kada je pre pedeset godina Kenedi održao čuveni govor, a u kome je na nemačkom rekao „Ja sam Berlinjani".

"Spremni za početak pregovora"

Ali predsednik Gauk, kao zvanični šef nemačke države, bio je samo prva stanica tokom Obamine diplomatske posete. Naime, Obama je u Berlin doputovao na poziv kancelarke Angele Merkel. Susret sa njom bio je daleko manje formalan - Obama ju je pozdravio veoma srdačno. Važan razlog za prijateljstvo je i najavljeno uspostavljanje zone slobodne trgovine između Sjedinjenih Država i Evropske unije, koje je dogovoreno na samitu G8. Merkelova je izjavila da se tome lično raduje:

Obama in Berlin Rede Brandenburger Tor
Govor ispred Brandenburške kapijeFoto: Michael Kappeler/AFP/Getty Images

„Jako mi je drago što smo spremni za početak pregovora i mogu da kažem da ćemo to podržati punom parom. Čak i ako ostavimo po strani činjenicu da će privrede sa obe strane Atlantika od toga imati koristi, to je i simbol zajedničke izgradnje globalnog sveta i zajedničkih vrednosti“

Doduše, Merkelova je manje zadovoljna američkim programom "prismotre", i založila se da se u prikupljanju podataka pronađe prava mera. Istovremeno, Obama tvrdi da akcija nadgledanja američkih tajnih službi spasava živote:

„Kada sam došao na vlast, imao sam zdravu dozu sumnjičavosti prema strukturama raznih programa. Ali uspeo sam da ispitam rad naših službi, i siguran sam da smo u ovom trenutnku pronašli pravu ravnotežu“ rekao je on.

Bez konsenzusa o Siriji?

Što se tiče rata u Siriji, predsednik Obama veruje da je neophodno da Bašar Al-Asad napusti funkciju. Obama je skrenuo pažnju na napredak koji je postignut u planiranju mirovne konferencije u Ženevi, iako je poznato da sirijski predsednik ima podršku Rusije: „Ubeđeni smo da je sirijska vlada koristila hemijsko oružje, Rusi su i dalje skeptični. Mi smo onda rekli – dobro, neka Ujedinjene nacije izađu na teren i urade ozbiljnu istragu. Jer mi ne želimo da bilo ko koristi hemijsko oružje.“

Obama in Berlin Rede Brandenburger Tor
Obamin govorFoto: Odd Andersen/AFP/Getty Images

Doduše, Amerika podržava pobunjenike u Siriji, i namerava da ih snabde oružjem. Istovremeno, Obama je odbio da precizira u čemu će se sastojati vojna pomoć za protivnike sirijskog režima:

„Neke priče koje su cirkulisale u javnosti, bile su malo prenaglašene. Govorilo se o tome da Sjedinjene Države žele da bace sve karte na sto i da se uključe u još jedan rat. Mi zapravo želimo da okončamo rat.“

Podrška predsedniku ali i protesti

Vrhunac posete bio je Obamin govor pred Brandeburškom kapijom kome je prisustvovalo više hiljada zvanica. Obama je tom prilikom zatražio smanjenje nuklearnog arsenala, i izjavio da je i danas potreban duh borbenosti, kakav je postojao dok se Berlin borio za ujedinjenje pre više decenija.

Berlin je i danas bio blokiran – iz bezbednosnih razloga. Nemačka Piratska partija organizovala je proteste protiv Obame, zbog prikupljanja podataka preko Interneta – u blizini Brandeburške kapije okupilo se oko 200 ljudi. I članovi organizacije Amnesti internešenel kritikovali su Obamu - u blizini Obaminog hotela nekoliko desetina njih je skandiralo „Yes, you can. Close Guantanamo now!“

Obaminu posetu obezbeđivalo je oko osam hiljada policajaca, a predsednik se po gradu vozio u sopstvenoj blindiranoj limuzini.

Priredio: Darko Janjević (ard, dw, dpa)
Redakcija: Jakov Leon