1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Opada podrška EU na Balkanu

16. novembar 2010.

Ukoliko bi se sada u Srbiji održao referendum o ulasku zemlje u EU, 63 procenta građana bi glasalo „za“. Ipak podrška EU opada, a loše se kotira i Vlada Srbije, kao i mogućnost eventualnog pristupanja NATO…

https://p.dw.com/p/QA9P
Što je EU bliža, to su ljudi svesniji težine reformiFoto: AP

Iako je prema istraživanju daleko više od polovine građana za ulazak u Evropsku uniju, podrška samoj toj organizaciji opala je u poslednjih godinu dana i sada iznosi 44 procenta. U Srbiji je primetna i slaba podrška radu nacionalne Vlade ili eventualnom ulasku zemlje u NATO, a čak 35 odsto građana Srbije smatra da vlasti u zemlji znaju gde se krije Ratko Mladić.

U evropskom sedištu organizacije „Galup“, koja je sprovela ovo istraživanje, kažu da su iznenađeni padom podrške EU među građanima Srbije. Andrej Pirka, analitičar „Galupa“ smatra da je bilo očekivano da će ta podrška porasti posle vizne liberalizacije.

„Mislim da je u pitanju opšti trend laganog opadanja podrške EU u regionu. Rezultati vizne liberalizacije možda nisu bili dovoljno opipljivi kako bi uticali na podršku EU u Srbiji ili Makedoniji. Jedan od razloga može biti i ekonomska kriza - možda u ovom trenutku nije toliko poželjno pripadanje klubu koji prolazi kroz tako duboke probleme“, kaže Pirka.

Ratko Mladic Poster in Belgrad
Čak 35 odsto građana Srbije smatra da vlasti u zemlji znaju gde se krije Ratko MladićFoto: AP

Međutim u „Galupu“ ističu da je opšta podrška evrointegracijama na Zapadnom Balkanu i dalje visoka. U svim zemljama, sem u Hrvatskoj, gotovo dve trećine građana na eventualnom referendumu bi se izjasnilo za ulazak u Uniju. To što je u Hrvatskoj, koja je najbliža članstvu u EU, najmanja podrška samom ulasku u zajednicu evropskih zemalja( 43 odsto građana Hrvatske glasalo bi protiv, a 38 za ulazak u EU), u „Galupu“ objašnjavanju time da je narod sve svesniji teškoća reformi, što se zemlja nalazi dublje u evrointegracionom procesu.

„Ne“ za ulazak u NATO i priznanje Kosova

U sedištu „Galupa“ u Briselu kažu da je u Srbiji i dalje vrlo mala podrška eventualnom pristupanju zemlje u NATO. Tek 13 procenata građana Srbije smatra da bu ulazak zemlje u Severnoatlantsku alijansu bio dobar potez, dok njih 52 odsto ne želi da vidi Srbiju u NATO.

I kada je reč o Kosovu, ljudi u Srbiji ne postaju „pomirljiviji“, naglašavanju u „Galupu“. Prema njihovim podacima 67 procenata Srba smatra da Srbija nikada neće priznati Kosovo, a raste broj onih koji se ne slažu ni sa mogućnošću podele teritorija.

Istovremeno 38 odsto ispitanika u Srbiji, upitanih za mišljenje o Ratku Mladiću, smatraju da je on patriota , dok ih 19 procenata misli da je Mladić ratni zločinac.

„I dalje postoji vrlo visoka podrška Mladiću u Srbiji“, kaže Andrej Pirka. „Iznenađeni smo sa odgovorom na pitanje o tome šta ljudi misle gde se krije Ratko Mladić. Oko 35 odsto građana Srbije je odgovorilo da misle da vlasti u zemlji znaju gde je Mladić, ali da ne žele da ga uhapse.“

Loša ocena za političare i Vladu

Symbolbild EU und Slowenien, Kroatien, Bosnien-Herzegowina, Serbien Montenegro, Mazedonien, Kosovo Flash-Galerie
Foto: DW

Poslednje istraživanje „Galupa“ pokazalo je i da građani Srbije loše ocenjuju rad svojih vlasti. Poteze Vlade u Srbiji tako ne podržava 65 odsto ispitanih. U Hrvatskoj čak 70 procenata stanovništva ne podržava mere svoje Vlade, a u BiH taj procenat je još lošiji (19 odsto podržava, 74 je protiv).

U „Galupu“ kažu da to može biti „prirodni fenomen mladih demokratija“. Kao pozitivan aspekt oni navode porast broja onih koji smatraju da postoje političari ili stranke koje predstavljaju njihova politička ubeđenja. Međutim u Srbiji, to pitanje je pokazalo da čak 68 posto građana ne vidi nekog političara ili stranku koji predstavljaju njihove stavove, dok ih 27 odsto vidi.

Ipak, Andrej Pirka za Dojče vele zaključuje da istraživanja „Galupa“ pokazuju da, uprkos svim problemima na koje ukazuje istraživanje, život ljudi na Zapadnom Balkanu postaje sve „ normalniji i stabilniji“, kao i da se u zemljama regiona razvijaju funkcionalne tržišne demokratije.

Autorka: Marina Maksimović, Brisel

Odgovorni urednik: Ivan Đerković