1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Oproštaj od svemira?

8. jul 2011.

Zašto rizikovati ljudske živote kada su za istraživanje dalekog kosmosa mnogo praktičniji roboti i kompjuteri za kojima, uostalom, na Zemlji nema ko da žali ukoliko nestanu, piše Frankfurter algemajne cajtung.

https://p.dw.com/p/11rIn
Kenedi spejs centar koji će ostati zatvorenFoto: DW

List Frankfurter algemajne cajtung komentariše poslednji let američke svemirske letelice za višekratnu upotrebu, spejs šatla: „Posle povratka šatla Atlantis prvi put posle pedeset godina SAD neće imati letelicu kojom bi poslale čoveka u svemir. U godinama koje dolaze američki astronauti putovaće do Međunarodne svemirske stanice ISS ruskim raketama Sojuz kao putnici sa plaćenom kartom. Cena karte je 50 miliona dolara, ali to je jeftino u poređenju sa troškovima šatla. Naime, prema podacima NASA svako lansiranje spejs šatla košta 450 miliona dolara, prema procenama nezavisnih stručnjaka čak milijardu i po. Od početka projekta 1969. godine, tada je predsednik bio Ričard Nikson, troškovi razvoja, izgradnje i održavanja flote svemirskih letelica za višekratnu upotrebu dostigli su 210 milijardi dolara. U svemirskom tehnološkom nadmetanju Vašingtona i Moskve pobedu je odnela ruska koncepcija raketa Sojuz za jednokratnu upotrebu sa kapsulom u kojoj su smešteni kosmonauti.

Ne samo troškovi

Nisu samo visoki troškovi razlog što se američki projekat letelica za višekratnu upotrebu ocenjuje kao neuspešan. Kada je 1981. godine lansiran prvi šatl ambicijama nije bilo kraja. Govorilo se o letovima svake nedelje, o tome da uskoro u šatlu neće sedeti samo astronauti, nego i turisti koji će sa visine od 300 kilometara posmatrati Zemlju. Međutim, havarije „Čelindžera“ 1986. godine i „Kolumbije“ 17 godina kasnije, u kojima je poginulo 14 članova posada, označile su definitivan kraj tih snova. Posle ukupno 135 letova, flota koja je u međuvremenu smanjena na tri letelice, odlazi u muzej.

Flash-Galerie Space Shuttle Challenger
Čelindžer je eksplodirao 73 sekunde nakon lansiranja 1986. godineFoto: AP


Time se u SAD završava i era svemirskih letova finansiranih novcem poreskih obveznika – ubuduće, putovanja u kosmos biće stvar privatne privrede. Već postoje dva preduzetnika koji nude letove u orbitu za 200 hiljada dolara. Oni su spremni da prevoze i teret do svemirske stanice koja će ionako biti napuštena 2020. godine. Njena izgradnja i održavanje do tada koštaće sto milijardi dolara i mnogi smatraju da je reč o pogrešnoj investiciji.

NASA je sada u jednoj od najtežih egzistencijalnih kriza. Iz nje može da izađe samo ako se oprosti od letova ljudi u kosmos koji su skupi i, uprkos svom napretku, krajnje rizični. Zašto rizikovati ljudske živote kada su za istraživanje dalekog kosmosa mnogo praktičniji roboti i kompjuteri za kojima, uostalom, nema ko da žali na Zemlji ukoliko nestanu. I posle pola veka letova ljudi u svemir „duboki“ kosmos podjednako im je nepristupačan, a orbitom u blizini Zemlje već kruži tri hiljade satelita koji su uveliko promenili naš život.“

Interesovanje za državljanstvo ponovo raste

easy Pass Automatische Passkontrolle
Posle pada interesovanja, sve više stranaca hoće državljanstvoFoto: picture-alliance/dpa

List Abendblat komentariše ponovo veće interesovanje za uzimanje nemačkog državljanstva i piše: „Rekordan broj onih koji uzimaju nemačko državljanstvo zabeležen je 2000. godine, kada je pasoš uzelo 186.700 useljenika, da bi se interesovanje prepolovilo osam godina kasnije – 2008. godine državljanstvo je uzelo samo 94.500 ljudi. Sada interesovanje ponovo raste. Posle malog plusa pretprošle godine, u 2010. zabeležen je porast od 5,7 procenata, što znači da je 101.600 ljudi uzela državljanstvo. Najviše pasoša uzeto je u Hamburgu i Hesenu, što se tumači boljom integracijom stranaca koji tamo žive, ali i njihovim većim brojem u te dve savezne zemlje. Na osnovu većeg broja zahteva za državljanstvo može se zaključiti da ni pooštreni zakoni, ni debata koja je usledila posle Zaracinove knjige o strancima u Nemačkoj, u kojoj se o njima govori negativno, nisu bitnije uticali na interesovanje za nemačko državljanstvo.“

Još jedna država

Svet sutra dobija još jednu nezavisnu državu – Južni Sudan – i tim povodom list Zidojče cajtung piše: „U području koje je siromašno i nerazvijeno, u kome tinja rivalstvo među plemenima i u kome ljudi nastoje da se domognu velikog prirodnog bogatstva teško je pridobiti sve da se osećaju kao pripadnici iste nacije. Vlada u Jubi tek mora da se izbori za lojalnost svojih građana, naročito u regionima koji imaju neraščišćene račune sa vođama naroda Dinka koji su prigrabili veliku vlast.

Sudan Südsudan Unabhängigkeit Referendum Flagge Fahne Flash-Galerie
Foto: picture alliance/dpa


Osim toga, predstoje ogromni poslovi kada je reč o razvoju zemlje. Retko gde su tako teški uslovi za život kao u Južnom Sudanu i tu su najzabačenija i najnerazvijenija područja sveta. Kako bi se obezbedio napredak u vlažnim i vrućim močvarama i savanama duž Belog Nila država će morati mudro da iskoristi prihode od nafte i onemogući korupciju. Međutim, sama to neće moći – novoj, nestabilnoj državi pomoć će morati da pruži i međunarodna zajednica. Reč je o novcu, ali i stručnoj pomoći. U protivnom nema napretka u tom delu sveta u kome su, pored dolara, milioni krava omiljeno platežno sredstvo.“

Priredio: Nenad Briski
Odg. urednik: Nemanja Rujević