1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Oružje ponovo zvecka oko Foklanda

15. februar 2012.

Gotovo da je to postao ritual: za svaku okruglu godišnjicu rata oko Foklandskih ostrva zvecka se oružjem. Tako je i ovaj put, uoči 30. godišnjice argentinske okupacije ovih ostrva na 2. april.

https://p.dw.com/p/143Pz
Foto: REUTERS

Argentina i Velika Britanija međusobno se optužuju za „kolonijalizam“ ili „imperijalizam“. Obe zemlje ističu svoje pretenzije na grupicu ostrva koja 3.000 stanovnika deli sa 1.200 britanskih vojnika i oko pola miliona ovaca. London je tamo poslao razarač „HMS Dontles“ (na gornjoj slici) i, prema medijskim izveštajima, i jednu atomsku podmornicu.

Argentinska predsednica Kristina Fernandez de Kirhner zbog toga namerava da se žali Ujedinjenim nacijama, jer je reč o postupku koji „predstavlja veliki rizik za međunarodnu bezbednost“. Njoj je, pomalo iznenađujuće, veliku podršku pružio čuveni glumac i režiser Šon Pen koji je pozvao Britaniju da odustane od „smešnih kolonijalnih pretenzija“.

Na krstaškom pohodu

„Argentinska predsednica je na privatnom krstaškom pohodu“, kaže Suki Kameron, predstavnica Foklandskih ostrva u Londonu. „Pitanje Ostrva za nju je veoma važno“, dodaje. I zaista, Argentina od pre dve godine polako pojačava pritisak. Tako je brodovima koji plove kroz argentinske teritorijalne vode potrebna posebna dozvola ukoliko se kreću prema ovom arhipelagu udaljenom 500 kilometara. Krajem prošle godine, četiri države MERKOSUR-a nisu dozvolile pristanak brodova koji plove pod zastavom Foklandskih ostrva.

Argentina Präsidentin Cristina Fernandez
Kristina Fernandez de KirhnerFoto: picture-alliance/dpa

Taj potez je, doduše, imao simbolički značaj, ali Kelperi – kako ostrvljani sebe zovu – strahuju od daljih sankcija, na primer, od embarga protiv firmi koje rade na Ostrvima. Osim toga, spekuliše se i da bi Kirhner mogla da ubedi Čile da ukine jedinu avionsku liniju za Ostrva. „Nadamo se da do toga neće doći“, kaže Suki Kameron, uz pomalo bespomoćan apel na argentinski patriotizam: Ako bi se to desilo, kaže, ni argentinski ratni veterani ni članovi porodica žrtava ne bi više mogli da posećuju Foklandska ostrva.

Srdžba zbog princa Viljema

London je na pritisak reagovao slanjem budućeg šefa države, princa Viljema, unuka britanske kraljice i pilota helikoptera u britanskoj vojsci, u vojnu bazu Maunt Plezent – on je na Foklandskim ostrvima proveo ukupno šest nedelja. Jeste da je Ministarstvo odbrane saopštilo da je reč o rutinskoj operaciji koja je odavno planirana, ali u to niko ne veruje. „Problem koji imam sa tim saopštenjem je da stacioniranje nikada nije bilo rutina“, kaže Klaus Dods, stručnjak za geopolitiku na Rojal Holovej Koledžu londonskog univerziteta, i dodaje da nije iznenađenje što Argentina u tom postupku vidi provokaciju.

British Royal Air Force Lieutenant Prinz William Falkland
Princ Vilijam (levo), po činu poručnik, na Foklandskim ostrvimaFoto: picture-alliance/dpa

Prema Dodsovim rečima, na ovom arhipelagu su najinteresantnije – sirovine. Tako se smatra da oko tih 200 ostrva ima nafte, iako probno bušenje tla još nije dalo rezultate. Još važnije je dugoročno obezbeđivanje sirovina, smatra ovaj stručnjak: „Jedan od najvažnijih faktora, iako se o njemu ne diskutuje, jeste blizina Antarktika; ova ostrva su odskočna daska za Britansku antarktičku teritoriju, ogromnu površinu na zaleđenom kontinentu na koju pretenduje Velika Britanija. Ne kažem da će na Antarktiku u doglednoj budućnosti početi eksploatacija gasa, urana, cinka ili drugih sirovina, ali Antarktički ugovor, koji to zabranjuje, ne mora da važi doveka“, dodaje Dods. To bi značilo da bi odredbe Ekološkog protokola mogle da se ukinu na međunarodnoj konferenciji 2048. godine.

Pobeda spoljne politike

Na argentinskoj strani, nacionalni ponos je glavna pokretačka snaga u sporu oko Malvinskih ostrva, kako Argentinci nazivaju Foklande. Britanska vladavina se smatra poniženjem. Ova tema je još od druge polovine 20. veka važan deo argentinske spojne politike, i to s pravom, smatra Marselo Leiras, politikolog Univerziteta San Andres u Buenos Ajresu. Jer, tu se radi, ni manje ni više, već o – suverenitetu Argentine. „Suverenitet ne može da se meri kvadratnim kilometrima ili bogatstvima“, kaže Leiras: „Ili postoji ili ne. Svako dovođenje suvereniteta u pitanje znak je političke slabosti.“

Falkland-Inseln Proteste Argentinien
Protest Argentinaca pred britanskom ambasadomFoto: Reuters

Kada se to ima u vidu, onda kurs predsednice Kirhner ima smisla, smatra stručnjak za međunarodne odnose: "Predsednica smatra da je ovo važno političko pitanje i ima svoje predstave o tome šta može da funkcioniše da na planu bolje zaštite argentinskih interesa". Zatvaranje luka ona smatra "značajnom pobedom argentinske spoljne politike."

O suverenitetu se ne može pregovarati

Činjenica da je arhipelag već bio u rukama Španaca i Francuza a da je od 1833. u vlasništvu Britanaca, prema mišljenju Leire se ne kosi sa zahtevima Argentine. „Nije li bizarno to što Velika Britanija, koja je tako daleko, pretenduje na ova ostrva?“ Politikolog invaziju od 1982, smatra za grešku. Rat u kome je poginulo 900 ljudi bio je, kaže, očajnički pokušaj vojne hunte da se održi na vlasti.

Akteri i posmatrači isključuju mogućnost ponovnog izbijanja rata – baš kao i mogućnost da spor bude rešen u dogledno vreme. Doduše, jedna rezolucija Ujedinjenih nacija iz 1965. od obe strane traži da pristupe pregovorima, ali Velika Britanija za to neće ni da čuje. Argentina želi samo pregovore o statusu. Velika Britanija hoće da pregovara o svemu osim o statusu, kaže Kameronova: „O suverenitetu se ne može pregovarati.“ Za londonskog stručnjaka za Foklandska ostrva Dodsa, to je normalan tok stvari: „Rezolucije UN jače države shvataju ozbiljno samo kada im odgovaraju.“

Autori: Denis Stute / Saša Bojić
Odg. urednik: Nemanja Rujević