1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Osavremenjаvanje ili „bugarizacija“ pravopisa?

11. septembar 2012.

Ministarstvo kulture Makedonije pripremilo je predlog „Strategije za razvoj kulture u Makedoniji od 2012 do 2017. godine“ u kojoj se jedan deo odnosi i na postojeći pravopis makedonskog jezika.

https://p.dw.com/p/166Yk
Foto: Fotolia/Monica Farling

Anita Jovanovska, portparolka makedonskog Ministarstva kulture kaže da se u radnoj verziji tog razvojnog dokumenta navodi samo da „postoji potreba da se revidira i osavremeni pravopis standarnog, literarnog, makedonskog jezika“. Iako javna rasprava o tim nagoveštenim promenama tek predstoji, nju je praktično već otvorio Ljudmil Spasov sa katedre za makedonski jezik na državnom Filološkom fakultetu u Skoplju.

„Urušava se pravopis“

U izjavi za Dojče vele, profesor Spasov tvrdi da se ne radi o osavremenjavanju pravopisa. „Pozivaju se na to da se time, tobože rešavaju nekakvi svakodnevni problemi. Ali to treba da se rešava korak po korak, a ne urušavanjem pravopisa ili njegovom revizijom. To što oni zagovaraju predstavlja intervenciju u celom pravopisu. To je ponovo rezultat nekakve ideje o urušavanju odnosno izmenama makedonskog nacionalnog identiteta. Napušta se dosadašnja tradicija, koju je uspostavio Misirkov i drugi jezički stručnjaci. Dobiće se dva pravopisa: ljudi će pisati po pravopisu ’Misirkov, Koneski, Tošev’, a postojaće i neki drugi pravopis, nekih drugih ljudi. Tako će ljudi početi da pišu na dva načina. Da li nam trebaju dva pravopisa ili nam je potrebno jedinstvo po tom pitanju? Koji će biti važeći pravopis i na koji će se ljudi navići?“

Ubavka Gajdova, viši naučni saradnik u Institutu za makedonski jezik i predsedavajuća Savetu za makedonski jezik, odgovara: „Od izraza ’revizija’ i ’osavremenjavanje pravopisa’ ne može da se pravi priča kako se odbaciti tradicija i uvodi nešto novo. U tekstu Strategije nigde ne piše da postoji bilo kakva namera da se pravopis menja, da se nameće nešto novo što je u suprotnosti sa onim što je postojalo do sada. Ne postoji tim koji na tome radi, niti se postavljaju pitanja koja se odnose na izmene, a kamoli da se priča o tome da će se nešto dramatično promeniti u pravopisu makedonskog jezika. Za sada postoji samo ideja da je potrebno da se to uradi, ali ništa nije ni odlučeno, niti dogovoreno.“

U vezi sa svim tim stavovima, prethodno iznetim u medijima, Savet za makedonski jezik, kao stručno telo osnovano od strane vlade, već je reagovalo saopštenjem u kome se ističe da se „ne radi ni o kakvom drastičnom menjanju pravopisa“.

Reagovala je još jedna članica Saveta, Elka Jačeva-Ulčar, viši naučni saradnik u Institutu za makedonski jezik: „Revidiranje pravopisa ni u kom slučaju ne znači njegovo menjanje u celini, niti kršenje već zacrtanih puteva koje su trasirali sastavljači pravopisa. Radi se o osavremenjivanju pravopisa zato što živimo u veoma intenzivnom vremenu koje podrazumeva veoma brz i intenzivan tehnološki razvoj, što mora da se odrazi i na jezik. Zato su neophodna stalna dopunjivanja. Ne kažemo da ćemo odstupiti od onoga što su naši učitelji zacrtali sa prvim makedonskim pravopisom.“

Prerano ili prekasno?

Od standardizacije 1945, makedonski pravopis pretrpeo je određene izmene 1950, 1970. i 1998. godine. Jačeva-Ulčar napominje: „Sa dopunjavanjem pravopisa ne samo da se nije požurilo, već do toga dolazi prekasno. U tom smislu, težište bi trebalo da se stavi, između ostalog, i na upotrebu velikog slova.“.

Sa druge strane, profesor Spasov izražava otvorenu sumnju da su neki, navodno, pokušali da „bugarizuju makedonski pravopis“. „Posle Ljupčeta Georgijevskog i njegove ’kulturne grupe’, ovo je drugi pokušaj bugarizovanja pravopisa. Ako sada nekom smeta to što u pravopisu ne postoji „temnata bukva“, ja ga otvoreno pitam: gde će to da stavi?“

Spasov ovako zaokružuje svoje stavove po tom pitanju: „Sada ponovo stremimo arhaizaciji, kao nekakvoj promeni pravopisa. Ali, ako se to arhaizuje, ako se to približi nekakvoj imaginarnoj, veštačkoj crkveno-slovenskoj osnovi, u tom slučaju gubimo posebnost identiteta, uklapamo se u neku šemu koja ne postoji. Znači, makedonski jezik će postati nekakav opšteslovenski jezik, što je odavno prevaziđena ideja, još u 19. veku.“

Autor: Sveto Toevski
Odgovorni urednik: Ivan Đerković