Osetljiva pozicija Crne Gore

Predsednik Crne Gore Filip Vujanović u intervjuu Radiju Dojče vele na samom početku ocenjuje odnose Srbije i Crne Gore.

Filip Vujanović: Nema otvorenih pitanja između Srbije i Crne Gore, zaključeni su brojni sporazumi između dvije države. Mislim da smo pokazali da smo spremni da se dogovorimo u interesu građana. Jedino oko čega treba da se dogovorimo je pitanje državljanstva, ali treba sačekati da se formira vlada u Srbiji. Sada je najbitnije da se razgovara o ekonomskim temama. Prioritet je rekonstrukcija pruge Beograd - Bar, i što pre se o tome mora razgovarati kako bi se dobila sredstva iz fondova EU.

Da li bi eventualno formiranje nacionalističke vlade u Beogradu moglo da ugrozi odnose Srbije i Crne Gore?

Mislim da se mi moramo vrlo pažljivo izjašnjavati o političkim pitanjima u Srbiji. Sigurno je da jako važno što je Srbija potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i zato sam im čestitao i nadam se da će biti ratifikovan u skupštini. Želim da se u Srbiji formira vlast koja će biti u funkciji evropskih integracija, dobrog života i dobrih odnosa sa susjedima. Znam da Demokratska stranka Borisa Tadića saradnju sa Crnom Gorom smatra svojim prioritetom.

Kada će se Crna Gora izjasniti o nezavisnosti Kosova?

Kada procjenimo da je to u interesu Crne Gore i da to ne može da izazove unutrašnje poremećaje posebno između Srba i Albanaca. Mi moramo čuvati harmoniju tih odnosa i kada procjenimo da naše izjašnjenje neće poremetiti dobre odnose sa Prištinom i Beogradom i naše integracione ciljeve. Svakako, ne prenagljeno.

Mislite li da izjašnjavanje u ovom trenutku može da ugrozi unutrašnju stabilnost?

Ja sam uvjeren da nije vrijeme za izjašnjavanje. Mi treba da sačekamo sa izjašnjavanjem. Mislim da je naša pozicija osjetljiva i da svi imaju razumjevanja za ovakvu poziciju Crne Gore.

Šta kažu zvaničnici EU i regiona? Jesu li sugerisali stav da Crna Gora treba da prizna nezavisno Kosovo?

Ne, niko. Da li zbog uvjerljivosti mog objašnjenja ili zbog njihovog ranijeg razumjevanja pozicije Crne Gore, ne znam, ali niko nije vršio bilo kakav pritisak.

O čemu se spekuliše u diplomatskim krugovima, da li se ulazak Crne Gore u EU uslovljava priznanjem nezavisnosti Kosova?

Apsolutno ne. Niko mi nije saopštio u bilo kojoj formi da će to usporiti naš put u Evropsku uniju. Nisu sve zemlje EU priznale nezavisnost Kosova i mislim da je neprimjereno vršiti pritisak na neku zemlju van EU da to učini.

Ugrožava li ovakva pozicija Crne Gore njene odnose s Prištinom i sa Beogradom?

Ne. Mislim da i u Beogradu i u Prištini postoji razumjevanje. Nama je stalo do dobrih odnosa sa Beogradom i razumijemo osjetljivost tog pitanja. Sa druge strane i Priština razumije ovakav stav Crne Gore, jer je i njima bitno da se zadrže dobri odnosi Srba i Albanaca u Crnoj Gori, što je bitno za cijeli region. Mi ćemo pitanja koja se tiču života građana rješavati sa Vladom u Prištini, jer je ona nadležna. To smo i ranije činili u funkciji dobre ekonomske saradnje. Vi ne možete pitanja koja se tiču ekonomije i života građana rješavati ni sa kim drugim, osim sa Vladom Kosova. Ubjeđen sam da to pitanje ne može u ovom trenutku ugroziti bezbjednost regiona. Siguran sam da će se kroz pažljiv odnos onih koji se bave tim pitanjem sačuvati bezbjednost regiona.

Ima li Crna Gora otvorenih pitanja sa svojim susedima?

Crna Gora nema otvorenih pitanja sa svojim susjedima. Jedino otvoreno pitanje je pitanje Prevlake koje će se rješiti pred Međunarodnim sudom pravde. Time smo pokazali i poslali poruku da možemo sporazumno rješavati otvorena pitanja.

Je li dobra odluka da se direktno ide pred Međunarodni sud?

Bilo je najlogičnije da zajednički pokrenemo postupak. Mislim da je dobro što se ne vodi pred arbitražom već pred Međunarodnim sudom u Hagu i vjerujem da će se razmjenom argumenata i sa jedne i sa druge strane sudu predočiti činjenice, a da će sudska odluka biti prihvaćena i od jedne i od druge strane.

Postoji li bojazan da će sud doneti odluku kojom bi Crna Gora izgubila ulazak u Bokokotorski zaliv, odnosno, da primeni takozvano pravilo srednje linije?

Ne, apsolutno. Crna Gora ima Bokokotorski zaliv koji podrazumjeva slobodnu plovidbu i pomorsku i turističku. Mislim da ne možemo imati ishod koji bi otežao ili učinio rizičnim ulazak u Bokokotorski zaliv.

Da li je Hrvatska tražila plaćanje ratne štete?

Nikada. Bilo je razgovora o tome da se imovina koju su koristila naša preduzeća nadoknadi. U međuvremenu smo nadoknadili imovinu jedne stočne farme. U razgovorima dva ministarstva saobraćaja nije se moglo utvrditi koliko je imovine sa aerodroma Ćilipi zadržano u Crnoj Gori. Ono što je pronađeno bilo je do te mjere obezvrjeđeno dugim upotrebljavanjem da Hrvatska nije tražila finansijski iznos za naknadu. Zahtjev postoji u postupku naknade štete pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu prema Srbiji, a Crna Gora nakon proglašenja nezavisnosti (jer je Srbija sukcesor) nema nikakvu obavezu.

Da li su zvaničnici iz Bosne i Hercegovine nagoveštavali da će ta država tražiti izlazak na more kod Sutorine?

Nikakve priče o tome nije bilo, i ne mislim da bilo ko ozbiljan ko se bavi politikom u BIH o tome razmišlja. Granice se znaju, one su utvrđene i obe države su u ovim granicama priznate. Mislim da je ta priča lišena svake ozbiljnosti.

Zašto Crna Gora nije za vreme predsedavanja Slovenije podnela aplikaciju za članstvo u EU?

Aplikacija ima smisla kada znate da će ona biti obavezno prihvaćena. Ukoliko imate saznanja iz kontakata sa zvaničnicima iz Brisela i državama članicama EU da je mudro sačekati sa podnošenjem aplikacije, onda to morate shvatiti kao dobru diplomatsku poruku. Ne mislim da je naročito važno da li ćemo za tri ili četiri mjeseca aplicirati i mislim da se tom pitanju daje preveliki značaj i da je to pitanje postalo dio političke debate koja sadržinski nema smisao.

Šta je tu mudro? Jesu li partneri iz EU objasnili da nije mudro u ovom trenutku podnositi aplikaciju i zbog čega? Možda, zbog administrativnih kapaciteta, korupcije, organizovanog kriminala...

Ne, već zato što su to ozbiljniji procesi unutar EU. Lisabonski ugovor je vrlo važan. Njihovi unutrašnji odnosi su sada vrlo važni. Mislim da treba ispoštovati ono što je od strane evropske porodice prioritet za one koji žele da budu dio te porodice. Mislimo da do kraja godine treba podnijeti aplikaciju. Siguran sam da ovo čekanje od strane EU treba da bude prihvaćeno kao korektan odnos i da bi EU uvažavajući stepen naših integracionih procesa trebalo da to naše odlaganje shvati i kao čin partnera koji je razumio njihove procese.

Koji je interes Crne Gore da uđe u NATO?

Ekonomski interes je jako važan. U svim državama koje su ušle u NATO višestruko se povećao obim ulaganja. Jer, povećava se kreditni rejting. Bilo je povećanja i do 300 odsto. Važan je i politički interes. Jer države, koje su članice, imaju i bliskije kontakte. I na kraju bezbjednosti aspekt. Mislim da građanima treba objasniti da NATO nije samo bezbjednosna organizacija i da im treba predstaviti ekonomske i političke prednosti.

Ulazak Crne Gore u NATO može ugroziti odnose sa Rusijom.

Ne. I njihov ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je kazao da je takva odluka na Crnoj Gori. Ni u jednom kontaktu nisam primetio neku rezervisanost po tom pitanju. Nikome, ko je naš prijatelj, ta vrsta integracije ne može smetati, a Rusi jesu naši prijatelji.