1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Otopljavanje Arktika

Peter Majer-Hizing15. decembar 2006.

Ukoliko covek nesto ne preduzme kako bi zaustavio promenu klime, Arktik ce, ako je verovati strucnjacima, od 2080e u letnjem periodu verovatno biti bez leda. Samo u proteklih 30 godina se ledena povrsina, koja je u arktickom okeanu prekrivena morskim ledom, smanjila za 20 odsto. To je objavljeno na nedavnoj Konferenciji o klimi u Bremenu.

https://p.dw.com/p/BAU1
Strucnjaci: Arktik u leto 2080 bez leda
Strucnjaci: Arktik u leto 2080 bez ledaFoto: AP

Temperatura vazduha na Arktiku proteklih decenija rasla je znatno brze nego na ostalim delovima zemljine kugle. Povrsina Arktickog okeana, koja je leti prekrivena morskim ledom, nestaje munjevito, od 1978e za cak 20 odsto. Jos nikada nije bilo manje leda na Severnom polu kao u leto 2005.e.

Kada se naprave dalji proracuni na osnovi ovih scenarija, stize se do sledeceg podatka: U jeku leta 2080e Arkticki okean bice bez leda, sto ce imati ozbiljne posledice. Nestace polarni medvedi ili foke, cime ce eskimi izgubiti tradicionalne lovacke zivotinje. Sa druge strane, kako se pretpostavlja, veliki izvori nafte i gasa, bice dostupniji, uz ostale resurse sirovina na Arktiku. Takodje ce i transportni saobracaj izgledati radikalno drugacije, objasnjava Eberhard Farbah sa Instituta Alfred Vegener za istrazivanje polarnih mora u Bremerhafenu:

„Kada zamislite da ce Arktikom preko cele godine ploviti brodovi, i da cemo moci da putujemo iz Evrope u Aziju preko Arktika, onda ce to sigurno bitno uticati na nase saobracajne uslove.“

Da li su ovakvi scenariji zaista realisticni, to bi trebalo da priblizi evropski projekat Demokle. Prvi put ukupno 45 istrazivackih instituta iz Evrope i Rusije zajedno rade na istrazivanju debljine leda. Jako zagrevanje na Arktiku je sasvim nesporno, ali o medjusobnoj interakciji leda, atmosfere i okeana, malo se zna. Zato i centralni deo projekta predstavlja sakupljanje podataka. Uz pomoc brodova sa pozicioniranim bovama, iz vazduha ili cak putem satelita. Cilj je da se da preciznija prognoza o razvoju leda i klime u Severnopolarnom regionu. 45 naucnih Instituta radi na tome u potpuno razlicitim disciplinama.

Jedan od glavnih ciljeva projekta je proucavanje morskog leda. Tu pre svega spada istrazivanje takozvanog “strujanja leda“, kuda i kojom brzinom se pomeraju velike ledene mase oko Severnog pola. U tu svrhu su napravljene specijalne sonde za merenje, a jedan francuski istrazivacki brod je zamrznut u morskom ledu, cime je kvazi obuhvacen polarnim ledom. Jos jedan primer navodi istrazivac Kristijan Has:

„U centru istrazivanja projekta Demokle je premeravanje debljine leda. To cinimo tako sto podizemo kampove od leda na ledu, stvarajuci platforme za sletanje helikoptera. Tako ce nam prvi put poci za rukom da merimo debljinu leda na sirokom prostoru.“

Iako svi kompjuterski proracuni ukazuju na slicne posledice u buducem razvoju klime na Arktiku, istrazivaci upozoravaju da ne bi trebalo prenagliti sa preuranjenim zakljuccima. Razvoj situacije je dosta slozen, i zato jednostrani odgovor nije moguc, smatra Eberhard Farbah sa Instituta Alfred Vegener u Bremerhafenu:

„Zagrevanje voda vodi stvaranju oblaka. Mnostvo oblaka sprecava prodiranje toplote. Znaci da takozvana fizika oblaka modifikuje ponovo sa svoje strane zagrevanje, do kojeg dolazi nestajanjem morskog leda. Zato dobijamo i razlicite modele zakljucivanja. Po mom misljenju, covek je suvise odvazan ako sada tvrdi sta ce tacno da se desava.“

Zbog toga je jedno bitno: rad na sakupljanju hiljade podataka sa Arktika i njihovo preuzimanje putem kompjuterskih simulacija. Naucnici ce za to imati vremena jos do kraja 2009e godine. Evropska Unija ce za sada, sa 16 miliona, finansirati projekat u tom vremenskom periodu.