1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Otvoren 39. Art Cologne

Zarko Radakovic28. oktobar 2005.

Sinoć je u Kelnu otvoren sajam umetnosti, poznat kao Art Kolonj. Ova smotra galerija važi za jednu od najznačajnijih u svetu. Ove godine je Art Kolog prvi put smešten u novim sajamskim halama i, polse nekoliko godina stagnacije i prestruktirisanja, predstavlja se ponovo u ekspanziji.

https://p.dw.com/p/BAmj

Art Kolonj se koncentriše na kvalitet. Selekcija sajmkog žirija, na čelu sa direktorom Arta, Džerardom Gudrovim, je bila stroga, i vodila je računa o visokom stepenu srednje vrednosti kvaliteta. Dakle, nisu u dvorane sajma puštene osrednje galerije. Pogotovo se vodilo računa da takozvane umetničke metropole, kao gradovi Keln i Diseldorf, ne ubace na izložbu neke sumnjive adute koji bi od sajma profitirali, ali ne i sajam od njih. Gudrovu nije bilo lako očuvanje kvaliteta, jer se u konjukuturi privrede i dalje ne menja mnogo. U skladu sa trendovima u privredi se i na ovom sajmu umetnosti stvari odvijaju stupnjevito. Najeliternije galerije ne samo da su ponudile aktuelnu robu, nego su organizovale niz specijalnih izložbi u okviru svojih izložbenih prostora. Na primer, galerija Boasere iz Kelna je u posebnom odeljku svoga štanda izložila radove španskog sliara Saure, ili posebno desetak radova Maksa Ernsta. Na drugo strani, mlađe galerije su se smeštene u zajedničkom velikom prostoru kao donekle dobro pregledno polje zbivanja u savremenoj umetnosti. U tom takozvanom «open spejsu» je pedesetak galerista želeo da zajednički pokaže da ideje dolaze od njih, dakle, spolja, a ne od uprave, žirija, ili teoretičara, po nalogu viših sila, i tako dalje. Baš tu se vidi koliko je tržište živa supstanca i koliko se produkcija oslanja na trendove u trgovini. Razume se da je umetnicima, kojih je na otvaranju bilo iz svih krajeva sveta, u ogromnom broju, više nego teško da se uzdignu iznad kupoprodaje, i da ostanu dosledni sebi. Rozemari Trokel i Marcel Odenbach su, na primer, su ovde zastupljeni malenim bioskopom, u vrednosti od 180 000 evra, u kome se projektuju njihovi video filmovi. Trend je, ove godine, u slikarstvu. Sve je manje instalacija. A i fotografija je manje nego prošlih godian. Posebno se ove godine pordaju radovi moderne, i to konkretne umetnosti. Cene su umerene. Ali ima i onih najskupljih, kao «Ružičnjak u Živerniju, Kloda Monea, za 2,2 miliona. Jedan rad Roja Lihtenštajna košta ovde 310 000, jedan rad Emila Noldea se prodaje za 1,3 miliona, a jedna apstraktna slika Gerharda Rihtera iz osamdesetih košta 1,7 miliona. 260 galerija je na 39. po redu Art Kolonju. A od toga 50 posto iz inostranstva. Trenud koji i te kako govori svoje. Art Kolonj ostaje jedan od najvažnijih u svetu.