1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Počinje popis u Nemačkoj

9. maj 2011.

U Nemačkoj danas prvi put od 1987. godine počinje popis stanovništva koji treba da pokaže da li u zemlji zaista živi 82 miliona ljudi ili je taj broj za 1,3 miliona manji kako pretpostavljaju statističari.

https://p.dw.com/p/11BvY
Popis u Nemačkoj koštaće 710 miliona evra, a prvi rezultati neće biti poznati pre kraja ove godineFoto: picture alliance/dpa

Nemačka je već 20 godina ujedinjena. Ali, koliko tačno ljudi živi u istočnoj i zapadnoj Nemačkoj, koje su škole završili i u kolikim stanovima žive – to niko tačno ne zna. Popis stanovništva obavljen je odavno – 1981. u Nemačkoj demokratskoj republici (NDR) i 1987. u Saveznoj republici Nemačkoj. Stotine hiljada građana Savezne republike bojkotovalo je tada popis. Plašili su se mogućnosti zloupotrebe podataka i toga da će država želeti da sakuplja sve veći i veći broj podataka.

Kritikama su se tada pridružile i pojedine stranke. Ovako je to maja 1987. u Bundestagu obrazložio tadašnji poslanik stranke Zelenih Kristijan Štrebele: „Nema govora o tome da građani, nakon donošenja zakona mogu da budu sigurni da će (popisom dobijeni) podaci ostati tajni.“

Popisu iz 1987. prethodile su godine sukoba. Stotine građanskih inicijativa koje su bile protiv popisa pojavilo se još 1983. Te godine Savezni ustavni sud presudio je da je pravo na informativno samoopredeljenje osnovno ljudsko pravo.

Uzrok tako širokog protivljenja popisu nije ležao samo u tadašnjoj generalno lošoj situaciji u zemlji već i u istorijskoj traumi: sistematski progon Jevreja od strane nacista uspeo je između ostalog i zbog toga što su postojali pouzdani podaci iz popisa obavljenog 30-ih godina.

Korist od popisa

Dossier 2 Symbolbild Volkszaehlung Zensus 2011 findet in allen EU-Staaten statt
Popis treba da pokaže da li u Nemačkoj zaista živi 82 miliona ljudiFoto: dapd

Danas je strah od popisa daleko manji, naročito među mladima tzv. „Fejsbuk-generacije“. Prema jednom istraživanju troje od četvoro Nemaca između 18 i 29 godina su za popis. On, inače, počinje u ponedeljak 9. maja pod zvaničnim nazivom „Cenzus 2011“. Od tog dana prikupljaće se takozvani strukturni podaci, objašnjava predsednik Saveznog zavoda za statistiku Roderih Egeler.

„Podaci dobijeni popisom su osnova za političke i ekonomske odluke Republike, pokrajina i opština. Uzmite u obzir samo važnost broja stanovništva na odluke o raspodeli finansijskih sredstava republike, odnosno pokrajina po opštinama. Tu je i podela izbornih okruga kao još jedan primer praktične koristi od popisa“, kaže Egeler.

Neće svih 82 miliona nemačkih građana, koliko se procenjuje da ih ima, imati direktne veze sa popisom. 80.000 popisivača intervjuisaće osam miliona ljudi, odabranih po starosti, polu i državljanstvu. Ko odbije da odgovori na pitanja, platiće kaznu. Podaci o preostalim ljudima biće dobijeni iz opština i Savezne agencije za rad. Biće popisani i oni koji stanuju u stambenim jedinicama specijalne namene, naglašava Anete Pfajfer iz Saveznog zavoda za statistiku.

„To su oni ljudi koji dele stanove sa drugima, oni koji žive u studentskim ili staračkim domovima, ali i u zatvorima ili psihijatrijskim ustanovama zatvorenog tipa. Jeste da tako dobijeni podaci nisu baš toliko pouzdani, ali oni mogu da se iskoriste kako bi se izračunao ukupan broj stanovnika“, kaže predstavnica Saveznog zavoda za statistiku.

Treću grupu čine vlasnici kuća i stanova. I oni će morati da popune upitnik jer do sada je postojalo malo podataka o stambenoj situaciji u Nemačkoj, a to je važno da bi se npr. utvrdila potrebna dužina vodovodnih cevi ili broj dečiji vrtića u nekom gradu.

Od sada redovni popisi

Pripreme za ovogodišnji popis počele su još pre deset godina. Ovog aprila krenula je i medijska kampanja u kojoj se preko plakata i tv-spotova građanima objašnjava šta je to zapravo popis. Javnih kritika zbog popisa do sada je malo, a Ustavnom sudu nisu podnete nikakve tužbe na račun Radne grupe za popis.

Nemci će, u svakom slučaju, morati da se naviknu na popise. Prema zakonu Evropske unije oni će se sprovoditi svakih deset godina, a to je period predviđen međunarodnim standardima i potvrđen i u Ujedinjenim nacijama. Ovogodišnji popis u Nemačkoj koštaće 710 miliona evra, a prvi rezultati neće biti poznati pre kraja ove godine.

Autori: Kaj-Aleksander Šolc / Ivan Đerković
Odgovorni urednik: Nemanja Rujević