Počinje suđenje za zločin u Morinju

Šest pripadnika aktivnog i rezervnog sastava Jugoslovenske narodne armije optuženo je za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ali i protiv hrvatskih ratnih zarobljenika u logoru Morinj. Optužnica ih tereti za mučenje ratnih zarobljenika i civila sa dubrovačkog područja.

U pritvoru, od avgusta prošle godine, nalaze se: Mlađen Govedarica, Ivo Gojnić, Zlatko Tarle, Špiro Lučić i Boro Gligić, a na slobodi je samo optuženi Ivo Menzalin, koji se, kako se pretpostavlja, nalazi u Beogradu.

Istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Zeković kazao je za Dojče vele da „ne može da se otme utisku da se slučajevi ratnih zločina pokreću kada su već izvesni izbori kako bi se poslala poruka manjinskim narodima da je Crna Gora njihov siguran dom i da pravosudni organi rade u skladu sa zakonom“.

„Sa druge strane tu je i proces evropskih integracija koji nemeće potrebu suočavanja sa prošlošću. To su dva razloga, zbog kojih je vlast u ovom trenutku krenula u kakvo takvo rešavanje pitanja ratnih zločina.“

Dosta kolektivne odgovornosti

Udruženje boraca ratova od 1990. godine Crne Gore saopštilo je da nema ništa protiv početka suđenja u slučaju Morinj, ali, prema navodima Udruženja, „nije dobro što je u radu Državnog tužilaštva Crne Gore postoji očigledna dominacija politike nad pravom“. Zeković ipak pozdravlja njihovu najavu i kaže da je to jedini način da se identifikuju počinioci zločina.

„To je velika stvar za Crnu Goru, jer oni time pokazuju poštovanje i Crnoj Gori pružaju priliku da sa sebe skine hipoteku kolektivne odgovornost za napad na Dubrovnik.“

Članovi dubrovačkog Udruženja hrvatskog društva logoraša srpskih i crnogorskih odlučili su da će direktno ili video linkom svedočiti na suđenju šestorici optuženih pripadnika aktivnog i rezervnog sastava JNA za ratne zločine počinjene u logoru Morinj. Dosad je za svedočenje u Podgorici sudske pozive dobilo 159 nekadašnjih morinjskih logoraša.

Suđenja za deportacije

Suđenje čekaju i optuženi u slučaju deportacije muslimana 1992. godine. Crnogorska policija izručila je veću grupu muslimana izbeglica iz Bosne i Hercegovine vlastima Republike Srpske. Oni su kasnije ubijeni i do danas nisu pronađeni njihovi posmrtni ostaci.

Vrhovno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv devetorice bivših pripadnika MUP-a i zatražilo da presude budu zatvorske. Prema poslednjim informacijama, četvorica se već nalaze u zatvoru u Spužu, ostali imaju srpsko državljanstvo.

Tužilaštvo tereti bivše pripadnike MUP-a Boška M. Bojovića, Milisava-Mića M. Markovića, Radoja B. Radunovića, Duška D. Bakrača, Božidara J. Stojovića zvanog Božo, Milorada M. Ivanovića, Milorada D. Šljivančanin, Branka-Banja I. Bujića i Sretena Lj. Glendjža za krivično delo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz člana 142 stav 1 Krivičnog zakona SRJ.

Veliki broj optuženih u Srbiji

Crnogorski mediji su javili da se javili da se Radoje Radunović ne nalazi u Crnoj Gori već u Srbiji. Pošto je rođen u Lovćencu, Radunović ima državljanstvo Srbije. Mediji navode da se u Crnoj Gori ne nalazi ni okrivljeni Mića Marković, već da se i on preselio u Srbiju.

Optuženi Milorad Ivanović leči se u Beogradu, a i on ima srpsko državljanstvo. Boško Bojović, bivši šef crnogorske Službe državne bezbednosti (SDB), koji godinama živi u Beogradu, u septembru prošle godine je izjavio da ima državljanstvo Srbije i da će se ponašati kako mu nalažu zakoni te države.

Suđenje čeka i osmoricu optuženih za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u slučaju Kaluđerski laz. Njih optužnica tereti da su učestvovali u ubijanju 21 albanskog civila iz kolone koja je od 18. do 21. aprila 1999. bežala sa Kosova, preko rožajskog mesta Kaluđerski laz, tražeći spas u Crnoj Gori od NATO bombardovanja. Sedmorica su u zatvoru, a Petar Strugar ima srpsko državljanstvo, pa je neizvesno da li će mu suditi bjelopoljski ili nadležni beogradski sud.