1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Poljake ovde opasno žigošu“

12. mart 2012.

Od kako je Holandija dozvolila i građanima iz novih članica EU da rade u toj zemlji, procenjuju se da je došlo više od 200.000 Poljaka. Sada, međutim, u toj zemlji raste i neprijateljsko raspoloženje prema strancima…

https://p.dw.com/p/14JMI
Foto: picture-alliance/dpa

Edita i Konrad sa svojom decom žive već šest godina u predgrađu Haga u kojem ima dosta migranata. Nedavno im je neko, noću, razbio prozor. Edita je čula i kako neko na poljskom viče: „Kurvo!“ Od tog napada više se ne osećaju bezbedno.

Oni rade u firmi koja se bavi prodajom cveća na veliko. Zarađuju minimalno. „Zašto Poljacima ne daju stalni posao? Sve ide preko agencija za zapošljavanje na određeno vreme. Ako Poljak zatraži normalan ugovor, dobija otkaz. Zašto to čine, ako su navodno zadovoljni s radom Poljaka? To nije normalno“, kaže Edita.

Desni populizam

Malgozarta Bos je rođena Poljakinja. Više od 30 godina živi u Holandiji i zadužena je za jednu poljsko-holandsku internet-stranicu. Mnogi joj se žale na verbalne napade, probušene gume, izgreban auto… Ona ništa od toga ne može da dokaže, ali stiče utisak da je diskriminacije sve više – od kako je desni populista Gert Vilders pozvao Holanđane da se žale na Poljake i druge ljude iz Istočne Evrope.

„On je pravi populista. On ne nudi rešenja. On namerno gura prst u otvorenu ranu holandskog društva, koja je tabu. On imenuje tabu, a odmah dolazi do emocionalnih reakcija. Migranti koji su došli ovde da rade – to je takva jedna osetljiva tema“, kaže Malgozarta Bos.

Vilders želi da od toga profitira. Na njegovom internet-portalu, Holanđani mogu anonimno da se žale na ljude iz istočne Evrope. Na primer, da su preglasni, ili da im otimaju posao ili mesto za parking. Vilders kaže: „Mi smo politička stranka, parlamentarna grupa. Mi nismo deo vlasti. Možemo da radimo šta hoćemo. Prvih dana smo imali nekoliko desetina hiljada reakcija. To je veliki uspeh, mnogima se ova stranica sviđa, bez obzira na svu kritiku.“

Za i protiv

Od kako je Holandija dozvolila i građanima iz novih članica Evropskoj uniji da rade u toj zemlji, procenjuju se da je došlo više od 200.000 Poljaka. Mnogi su našli posao u poljoprivredi ili građevinarstvu. Dobrodošli su uglavnom na radnim mestima koja se Holanđanima ne sviđaju. Neki građani to ovako vide:

„Vildersova internet-stranica je bez trunke poštovanja. Sve ljude trpa u isti koš. To nije u redu.“

„Ne razumem kako ljudi mogu da iznose svoje mišljenje na toj stranici. Mislim da je to smešno.“

„Naravno, da nisu svi Istočni Evropljani isti, postoje razlike. Može da se vidi ko je ovde na teretu a ko nije.“

„Vilders vam se dopada?“
„Da, da!“

„Mi nećemo o tome da govorimo. Mi imamo drugačije mišljenje.“

Holandija nije samo zemlja bicikala. već i migranata - i to sa problemima...
Holandija nije samo zemlja bicikala. već i migranata - i to sa problemima...Foto: DW

Mi smo jedna Evropa?

I studentkinja iz Poljske Izabela Mušovska primećuje da, od kako je počela ekonomska kriza, zemlja postaje neprijateljskija prema strancima. „Ranije su bili otvoreni za nove ljude, za migrante. Međutim sada stalno čujemo: Mi ih ne želimo, oni samo prave problema, ne želimo ih ovde.“

Istovremeno, sve veće je i protivljenje takvim populističkim akcijama koje ruše ugled liberalne Holandije u inostranstvu. Npr, u Bredi, u južnoj Holandiji, gradonačelnik Peter van der Velden napisao je protestno pismo protiv Gerta Vildersa:

„Mi smo jedna Evropa. Moramo se uzajamno jačati i pomagati. Naravno, moramo biti kritični ako stvari ne idu dobro, ali ovde je reč o pojedinačnim slučajevima. Jednostavno, nije istina da se radi o čitavoj jednoj populaciji“

Dolazak u Holandiju bio greška?

Gradonačelnik se pre svega plaši za mir u svom gradu jer u Bredi još uvek žive poljski vojnici koji su 1944. oslobodili grad od nemačke okupacije i njihovi potomci. Npr, Jan Novinski bio je u Prvoj poljskoj Divizija koja se protiv Hitlera borila u Francuskoj, Belgiji i Holandiji. On je ogorčen diskriminacijom koju širi Vildersova kampanja i kaže: „Poljake ovde opasno žigošu.“

A Frans Ruzinski iz „General Marcek muzeja“ u Bredi podseća: „Tridesetih godina je sve isto tako počelo. Jedna grupa u društvu se prvo izdvoji pa napada. Prvo izgubi ugled i onda sve bude još gore.“

Edita i Konrad sa početka teksta hteli su da u Holandiji lepo žive, da sebi ponešto priušte, a sinu da omoguće dobro obrazovanje. Sada se pitaju, da li je odluka da napuste Poljsku uopšte bila ispravna.

Autorke: Birgit Augustin / Dijana Roščić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković