1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Poljoprivredne mašine

6. septembar 2006.

Za nekoliko decenija na zemlji će živeti preko 10 milijardi ljudi koje treba ishraniti. UN sebi su postavile kao milenijumski cilj da se do 2015 prepolovi broj ljudi koji gladuju širom sveta. To će moći da se postigne samo ako istraživanje nauka i industrija u celom svetu zajedno saradjuju na polju agro tehnike. U Bonu je održabn kongres na kojem je 800 stručnjaka iz 55 zemalja razgovaralo o perspektivama razvoja tehnike agrara. Rolf Venkel pratio je rad ovog kongresa.

https://p.dw.com/p/BAVs
Bavarski seljak sa traktorom u brdima
Bavarski seljak sa traktorom u brdimaFoto: AP

Kada se političari javno fotografišu, oni to najradije čine ispred luksuznih automobila proizvedenih u Zindelfingenu ili Zufenhauzenu, vrhunskih proizvoda nemačkog inžinjerskog umeća. Ni jedanom nije palo na pamet da se popne na traktor ili na kombajn da bi se fotografisao. Poljoprivreda ima miris zemlje i prošlosti, što je nepravedno i pogrešno, jer će moderna tehnika o agraru biti potrebnija nego ikada ranije.

"Čovečansto se povećava sa neverovatnih 80 miliona ljudi godišnje. A poljoprivredne površine se naprotiv smanjuju. Iz toga proističe globalno pitanje budućnosti za modernu agrarnu tehniku. "

Kaže Gerd Miler, državni sekretar u Nemačkom saveznom ministarstvu za poljoprivredu. Sa povećanjem životnog standarda menja se i način ishrane kao i potražnja za mesom. Da bi se proizveo kilogram govedine potrebno je 9 kilograma žitarica za tov stoke. Čovečanstvo do 2030 mora da proizvede jednu milijardu tona žitarica više nego danas. Predvidja svetska organizacija za ishranu FAO. Državni sekretar iz ministarstva poljoprivrede Nemačke zna da je osiguranje ishrane stanovništva u svetu moguće samo ako dodje do enormnog povećanja produktivnosti u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda:

"Pre 50 godina jedan seljak proizvodio je hranu za deset ljudi. Danas sa upotrebom moderne mehanizacije jedan poljoprivrednik proizvodi hranu za 100 ljudi. U tome Nemci drže svetski vrh. U 2005 sektor agro tehnike je u celom svetu imao obrt od 47 milijardi evra, a Nemci 5 milijardi, od čega na izvoz otpada 70 procenata.

"Gde se nalazi najmodernija mlekara na svetu? Odgovor je u Mongoliji i opremljena je nemačkom tehnikom. "

Nemački državni sekretar može da bude ponosan. Na primer kombajn je nemački vrhunski proizvod opremljen laserima, oštricu sečiva tačno navodi laserima, što rasip smanjuje na 0,2 odsto. Kompjuter u kombajnu pri tom beleži gde sledeće godine zemljište treba bolje da se nadjubri, ili gde treba učinitti nešto više protiv korova i štetocina. Reč je o nemačkoj vrhunskoj tehnologiji, ali se ona ne koristi svuda, kaže Herbert Kenen, šef jednog uvozno-izvoznog preduzeća koje izvozi poljoprivredne mašine u Indiju.

"Postoji tržište za tehnološki visoko opremljene poljoprivredne mašine koje su delom automatizovane i kompjuterski navodjene jedinice. Ovakvom tehnologijom potstiče se kvalitet i produktivnost. A imamo i tržišta poput Kineskog i Indijskog gde nam je iz različitih razloga potrebna odgovarajuća tehnika prilagodjena tim uslovima.

Visoke cene, različita infrastruktura, razlike u mentalitetu i potpuno različiti klimatski i geografski uslovi, sve su to razlozi za to da se nemačka vrhunska tehnologija ne može svuda primeniti. Velika je razlika da li je jedna parcela veličine pokrajine Sar, kao što je slučaj na jugu Rusije, ili je parcela velika kao polovina fudbalskog igrališta, kao što je slučaj u Indiji ili Vijetnamu. Razvijanje tehnike prilagodjene uslovima Herbert Konen vidi kao izazov budućnosti u agraru. A nauka opet radi na osnovu takozvanog modela precizne poljoprivrede. Profesor Šulce Lamers sa Bonskog instituta za poljoprivredu pri Univerzitetu u Bonu objašnjava:

"Pod tim podrazumevamo da se djubrenje i sredstva za zaštitu bilja efikasno koriste. To sama industrija ne može da ostvari, već samo zajednički u sprezi izmedju poljoprivrede, industrije i nauke. "

Poslednjih godina nauka i istraživanje su zapostavljeni, što se čulo na kongresu u Bonu. Ludger Frerihs, predsednik Društva za agrarnu tehniku pri udruženju nemačkih inžinjera kaže:

"Nemačka je prvak u izvozu. Ni jedna druga zemlja ne izvozi više poljoprivrednih mašina od Nemačke. I mi moramo da vidimo kako da tu poziciju zadržimo. Moramo da zaustavimo zapostavljanje bavljenja agrarnom tehnikom na univerzitetima što se dogodilo u poslednjih 15 godina. Tako dalje ne ide. Na ime smanjeni su istraživački kapaciteti na Univerzitetima a neki su sasvim ukinuti. "

Tako na primer u okviru istraživačkog programa Evropske Unije, nauci o poljoprivredi uopšte nije poklonjena pažnja. Ipak državni sekretar u Nemačkom saveznom ministarstvu privrede obećao je nemačkim i evropskim učesnicima na kongresu u Bonu da će nemačka vlada učiniti sve što je u njenoj moći da to bude promenjeno u sedmom istraživačkom programu EU. To je potrebno što pre učiniti rekao je Ludger Frerihs predsednik Društva za agrarnu tehniku pri udruženju nemačkih inžinjera.

"Mi prosto ne možemo da osiguramo ishranu svetskog stanovništva sa kosom i krupačem za krunjenje kukurza. Za to je potrebna odgovarajuća tehnika. Naravno ona se mora globalno prilagoditi. Ovde je tehnika drugačija nego u Indiji ili Kini. Ja polazim od toga da je tehnika za poljoprivrednu proizvodnju jedna od ključnih tehnologija budućnosti. "