1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Poljoprivrednici uzvraćaju udarac

17. januar 2014.

Na najvećem svetskom Sajmu poljoprivrede, prehrane i hortikulture u Berlinu, poznatijem kao Zelena nedelja, proizvođači iz Nemačke prilično su samouvereni, uprkos brojnim skandalima u prehrambenoj industriji.

https://p.dw.com/p/1AsVW
Foto: picture-alliance/dpa

Biftek od australijskog kengura, a uz to pivo od afričkog voća. Za desert urme iz Saudijske Arabije. Sve se to može pronaći i probati na sajmu „Zelena nedelja“ (Grüne Woche) u Berlinu. Tradicija ove manifestacije datira još od 1926. godine. Na početku priče, bila je to sasvim obična, lokalna tržnica prehrambenih proizvoda, ali je vremenom prerasla u atrakciju za šire narodne mase. Danas je „Zelena nedelja“ najveći sajam te vrste u svetu.

Doduše, među 400.000 posetilaca ima i onih koji u Berlin u ovo doba godine dolaze i zbog interesovanja za poljoprivrednu industriju. Veliki broj stručnjaka za agrarnu politiku, sjati se svake godine na „Zelenu nedelju“, a među brojnim gostima je i 5.000 novinara iz 70 zemalja sveta, kaže šef sajma Kristijan Geke i dodaje da će ove godine (od 17. do 26. januara) biti 1.650 izlagača, koji su zakupili kompletan sajamski prostor.

„Zelena nedelja“ je stručnjake u ovoj branši odlična politička platforma. Na sajmu se obično diskutuje o aktuelnim problemima u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji i kuju strateški planovi za budućnost, kaže Joahim Rukvid, predsednik Udruženja nemačkih poljoprivrednika. „Kako možemo osigurati dovoljno hrane za rastuću svetsku populaciju? Da li ćemo to uopšte moći da finansiramo, s obzirom na ograničene resurse i klimatske promene – to su samo neka pitanja o kojim će se u Berlinu narednih dana diskutovati“, dodaje Rukvid. Posebno će u centru pažnje biti tema: pošteniji trgovinski uslovi, jer je poljoprivredna ekonomija postala globalno pitanje.

Bez velikih farmi u Nemačkoj?

U Nemačkoj ima 290.000 poljoprivrednih gazdinstava. Tokom prošle godine njihova proizvodnja dostigla je vrednost od 56 milijardi evra, što je 0,5 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Raspoloženje u branši je pozitivno, ali uz oprez, kaže Rukvid. Doduše, za vlasnike farmi životinja, to se baš i ne može reći. U svetlu poslednjih skandala o zloupotrebi antibiotika i hormona u industrijskim tovilištima, farmeri su posebno na meti oštrih kritika.

Joahim Rukvid, predsednik Udruženja nemačkih poljoprivrednika
Joahim Rukvid, predsednik Udruženja nemačkih poljoprivrednikaFoto: picture-alliance/dpa

Predsednik Udruženja nemačkih poljoprivrednika odbacuje optužbe, jer u poređenju sa drugim državama, u Nemačkoj i nema velikih farmi životinja. „Masovna proizvodnja mesa iz velikih farmi, pretvorila se u pogrdan izraz, pa je samim tim u suprotnosti sa modernim stočarstvom.“ Debata je dobila političku konotaciju, jer govori se o „ideološkim predstavama poljoprivrede, koje prema mom mišljenju nisu ostvarive, jer takav pristup omogućava pljačkanje seoskih porodica“, tvrdi taj stručnjak.

Upozorenja upućuje i Agencija za životnu sredinu

Pri tome, Rukvid misli na zahteve za ekološki podobnije i humanije profilisano stočarstvo. Nekoliko ekoloških organizacija pozvalo je građana ne velike demonstracije u vreme „Zelene nedelje“ u Berlinu. Moto protesta glasi: „Dosta nam je agrarnog biznisa“. Šefa nemačkih poljoprivrednika to ljuti. On ne izbegava sadržinsku raspravu, ali insistira na učešću stručnih ljudi, koji imaju jasne i objektivne argumente. „Nemamo više razumevanja za one koji napadaju poljoprivredu, koji posežu za klevetama i namerno šire strah iznoseći netačne podatke. Tome ćemo ubuduće reći ne.“

U međuvremenu se oglasila i Savezna agencija za zaštitu životne sredine, koja upozorava od posledica masovnog uzgajanja stoke. Nadležni tvrde da nekontrolisano stočarstvo i proizvodnja mesa, mogu da dovedu do zagađivanja vazduha i podzemnih voda. U Berlinu upozoravaju da je u pojedinim delovima Nemačke, već došlo do značajnog povećanja nivoa azota. „Zagađenje u severnom i zapadnom delu zemlju nije nimalo za potcenjivanje“, tvrdi Tomas Holcman, šef savezne agencije i upozorava, kako bi uskoro moglo doći do problema sa pijaćom vodom, ukoliko se ne povede računa o nekontrolisanom uzgajanju stoke.

Nadležni tvrde da nekontrolisano stočarstvo i proizvodnja mesa, mogu da dovedu do zagađivanja vazduha i podzemnih voda
Nadležni tvrde da nekontrolisano stočarstvo i proizvodnja mesa, mogu da dovedu do zagađivanja vazduha i podzemnih vodaFoto: DW/C. Bleiker

Da li je organska hrana preskupa?

Prehrambena industrija stala je na stranu vlasnika veliki farmi stoke, iako je i sama pod pritiskom, zbog pronalaska konjskog mesa u pojedinim gotovim jelima. Potrošači negoduju i sve su uporniji u zahtevima o poreklu i sadržaju proizvoda. Ipak, većina Nemaca pri kupovini najpre gleda na cenu. U nekim situacijama uopšte i nema alternativu u izboru. „Prostora za važne inovacije i investicije zbog ograničenih finansija nema. Upravo zbog toga nedostaju mogućnosti za neke novine“, tvrdi Kristof Minhof iz saveznog Udruženja nemačke prehrambene industrije.

Ova branša okuplja oko pola miliona radnika. Promet je na nivou od 175 milijardi evra godišnje. Prehrambena industrija je četvrta po obimu u zemlji. U tekućoj godini očekuje se da će doći do poskupljenja prehrambenih proizvoda za četiri odsto.

Autori: Sabine Kinkarc / Jakov Leon
Odgovorni urednik: Ivan Đerković