1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Pomoć u gasu iz Evrope, a NIS Rusima

pripremila Vesna Čolić13. januar 2009.

Predsednik Boris Tadić pohvalio je „evropsku solidarnost“ kod snabdevanja gasom Srbije, ali nije izrekao ni jednu reč kritike o energetskom partneru Rusiji. Da li sporazumom sa Gaspromom Srbija sebi otežava put ka EU?

https://p.dw.com/p/GX5p
Većinski vlasnik Naftne industrije Srbije postao ruski Gasprom
Većinski vlasnik Naftne industrije Srbije postao ruski GaspromFoto: AP

Samo pre par nedelja Srbija je sklopila sporazum sa Rusijom koji je trebalo da garantuje snabdevanje energijom. Otrežnjenje je došlo brže nego što se očekivalo. Oko pola miliona ljudi je pravoslavni Božić slavilo u hladnim stanovima. I bolnice, dečiji vrtići, starački domovi i škole bili su hladni. Oko 120 fabrika moralo je privremeno da zatvori proizvodnju. Bez isporuka gasa iz Nemačke i Mađarske stotine hiljada Srba i dalje bi se smrzavalo, piše Kelner štat ancajger.

List iz Kelna piše o dilu Srbije i Gasproma koji je dobio 51 odsto akcija NIS-a za bagatelnu cenu, a zatim primećuje: Moskovsko rukovodstvo nije ušlo samo u jedan bilateralan posao sa Srbijom, već je pre svega reč o strategiji koja treba da pogodi Evropsku uniju. Gasovod „Južni tok“ je ruski konkurentski projekat za planirani Evropski gasovod „Nabuko“. Kelner štat ancajger zaključuje da je Srbija ugovorom sa Rusima sebi dodatno otežala put ka Evropi.

Ekonomski tim vlade Nemačke sa kancelarkom Angelom Merkel
Ekonomski tim vlade Nemačke sa kancelarkom Angelom MerkelFoto: AP

Ekonomski program „protiv straha“

Tema dana u Nemačkoj je paket mera savezne vlade za stabilizaciju i oživljavanje privrede. Špigel u internet izdanju piše o 50 milijardi evra koji treba da posluže „protiv straha“. Sednica vlade trajala je više od šest sati. Sporazum je perfektan. Partije Unije (CDU/CSU) s jedne i Socijaldemokrate (SPD) sa druge strane sačinili su najveći program za oporavak privrede u nemačkoj posleratnoj istoriji.

Paket anti kriznih mera obuhvata velike investicije, poreske olakšice, smanjenje izdataka za zdravstveno osiguranje. Samo za modernizaciju infrastrukture izdvojiće se 17 do 18 milijardi evra. Novac će biti upotrebljen za izgradnju ulica, šina, škola, Univerziteta i brze internet mreže.