1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Poplave, suše, nestašice vode, hrane…

22. oktobar 2011.

O klimatskim promenama svi govore. Međutim, u društvu onih koji upozoravaju na moguće posledice promena klime, sada su i bezbednjaci. Globalno zagrevanje, ekstremne vremenske prilike, nestašica vode i životnih namirnica…

https://p.dw.com/p/12wwk
Rastu nivoi moraFoto: picture-alliance/dpa

Radni sastanci na nacionalnom ili međunarodnom nivou, kao i u okviru konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama, po pravilu su isključivo bili u domenu nacionalnih Ministarstava za zaštitu životne sredine. Ali što je više saznanja o toj temi, postaje jasno da klimatske promene ne mogu da se ograniče samo na aspekt zaštite životne sredine.

„Mislim da nam polako postaje jasno da klimatske promene ne utiču samo na životnu sredinu, društvo i privredu, već i na globalnu stabilnost i nacionalne interese. Mi ne smatramo da klimatske promene kao takve predstavljaju opasnost za bezbednost. One pre svega povećavaju pritisak na zemlje koje već sada imaju problema za zdravljem ljudi, snabdevanjem električnom energijom, vodom za piće i koje se bore sa teškim demografskim problemima“, kaže admiral Nejl Moriseti, specijalni izaslanik britanske vlade za klimatsku i energetsku bezbednost.


Ugrožena politička stabilnost?

Flash-Galerie Klimawandel Grönland Bitte NICHT verwenden SOABUG
Foto: dapd

Ukoliko rezerve hrane - zbog poplava, suša i ekstremnih vremenskih prilika - postanu sve manje, to bi se snažno odrazilo na političku stabilnost čitavih regiona, smatra Moriseti. On ističe da to nije problem samo siromašnih, već svih zemalja globalizovanog sveta.

Stručnjaci Međunarodnog panela o klimatskim promenama (IPCC) upozoravaju na veliku opasnost ukoliko se globalno otopljavanje ne ograniči na dva stepena Celzijusa ili manje. Ekstremnim vremenskim prilikama posebno su pogođene zemlje duž ekvatora. Suše i poplave su sve češće i mnoge žetve propadaju. Rast nivoa mora mogao bi da ugrozi mnoge velike metropole, koje su ili u blizini mora ili reka. Posledica bi bila: milioni izbeglica i smrt od gladi.

Ugrožene bi bile i severne zemlje

Rast nivoa mora je velika opasnost za gradove kao što su London ili Njujork. Zemlje poput Holandije praktično bi bile izbrisane sa karte sveta. Novi šumski požari, kao onaj u Rusiji prošle godine, ugrozili bi žetve i izazvali velika poskupljenja osnovnih životnih namirnica, što bi drastično povećalo broj mrtvih od gladi, pre svega u siromašnim zemljama.

Osnivač i direktor Svetske zdravstvene inicijative, Alehandro Litovski smatra da o klimatskim promenama pod hitno mora da se razgovara na najvišem političkom nivou. Litovski pozdravlja inicijativu nemačke savezne vlade, koja je u julu, za vreme predsedavanja Savetom bezbednosti UN pokrenula raspravu o klimatskim promenama.

„To je bilo od velike pomoći. Pre svega zato što, kada vojska počne da govori o klimatskim promenama, tema počinje ozbiljno da se shvata. Mislim da je inicijativa veoma važna. Međutim, sa druge strane moramo da pazimo da u debati o klimi ne počnu da dominiraju vojni interesi.“

Flash-Galerie Klimawandel Grönland Eisschmelze im Rekordtempo Ilulissat Eisfjord Hafen
Foto: dapd

Posledice nesagledive?

Na konferenciji o klimatskim promena, koja je u julu održana u Berlinu, savezna kancelarka Merkel je upozorila da bi posledice mogle da budu nesagledive, ukoliko se ne uspostavi kontrola nad klimatskim promenama:

„Ukoliko se ministri spoljnih poslova, koji najčešće sede u Savetu bezbednosti UN pozabave tom temom, onda interdisciplinarni pristup postaje jasniji i više dolazi u fokus. I zato ja smatram da je veza mirovne i bezbednosne politike veoma poželjna.“

Bez obzira da li je reč o političarima, stručnjacima za zdravstvo ili bezbednost: svi se slažu da klimatske promene utiču na sve oblasti naših života i to globalno.

Autori: Hele Jepesen / Boris Rabrenović
Odg. urednik: Jakov Leon