1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Poruke dobre volje?

13. februar 2018.

Predsednik Srbije u dvodnevnoj je poseti Hrvatskoj. Iz Zagreba je rezervisanoj hrvatskoj javnosti poslao poruke dobre volje, a predsednici predao deo dokumentacije koja je tokom „Oluje“ odnesena u Srbiju.

https://p.dw.com/p/2sZkw
Foto: picture-alliance/D.Bandic

Samom dolasku predsednika Srbije Aleksandra Vučića prethodili se nedelje podizanja napetosti, pa je pitanje bezbednosti medijski izdignuto na najviši nivo. Brojali su se tako snajperisti i specijalci koji će obuzdavati potencijalne napade, kako na predsednika, tako i na zastave Srbije izvešane duž puta kojim se kretao. Kao da je rat završio juče, komentarisali su mnogi uzavrelu atmosferu i degradaciju odnosa uočljivu od silaska Ive Josipovića i Borisa Tadića s vlasti.

- pročitajte još: Velika potreba za razgovorom

Izlazak dvoje predsednika pred novinare, nakon razgovora u četiri oka, bio je svojevrstan antiklimaks u kojem je Kolinda Grabar-Kitarović objasnila da je Vučića pozvala kako bi prekinula eskalaciju verbalnog sukoba oko izložbe o ustaškom logoru Jasenovac, a koju je organizovala misija Srbije pri Ujedinjenim nacijama.

„U mnogim stvarima se nismo složili, negde smo se približili, a negde ćemo se približiti u vremenu pred nama. Dogovorili smo se da ćemo razgovarati. Dogovorili smo se da pitanje nestalih treba rešiti što pre. S predstavnicima udruženja nestalih iz Hrvatske, ali i iz Srbije, razgovaraćemo i ja i gospodin Vučić“, rekla je Grabar-Kitarović koja je pitanje gotovo 2.000 nestalih Hrvata i Srba u Domovinskom ratu najavljivala kao primarnu temu.

Der serbische Präsident Aleksandar Vucic, links, und seine kroatische Kollegin Kolinda Grabar Kitarovic in Zagreb, Kroatien
Grabar-Kitarović: Vučića sam pozvala kako bih prekinula eskalaciju verbalnog sukoba Foto: picture-alliance/D.Bandic

I granice su problem

„Imamo različiti stav o graničnom pitanju. Hrvatska se poziva na katastarske knjige, a Srbija na zakon i smatra da je zakon snažniji pravni akt od katastarskih knjiga bilo koje jedinice u bivšoj SFRJ. Pokušaćemo to pitanje da rešimo bilateralnim putem u iduće dve godine. Ako to ne bude moguće, idemo pred arbitražna tela“, otkrio je Aleksandar Vučić. I čini se da je to najvažnija poruka za Hrvatsku u ovom trenutku koja još nije jasno definisala kako misli da reši taj problem čije se rešenje očekuje u kontekstu procesa ulaska Srbije u Evropsku uniju. Jer Brisel ne želi još jedan sukob poput onog Ljubljane i Zagreba.

- pročitajte još: Zašto Vučić uopšte putuje u Zagreb?

Poseta je još jednom pokazala neusklađenost spoljne politike predsedništva i vlade Hrvatske. Naime, premijer Andrej Plenković obavestio je javnost da je njegova zakonska obaveza da otvori pitanje ratne odštete u razgovoru s Vučićem, ali predsednica o tome sa kolegom iz Srbije nije želela da razgovara. Radni ručak dvojice državnika dogodio se daleko od kamera, a Vučić je, po izlasku iz zgrade vlade, samo potvrdio da je ratna odšteta spomenuta na insistiranje premijera.

Zagreb Premierminister Andrej Plenkovic empfängt Präsident von Serbien Aleksandar Vucic
Plenković i Vučić - ratna odšteta spomenuta na insistiranje premijera HrvatskeFoto: picture alliance/PIXSELL/P. Macek

Demonstranti traže izvinjenje

Sada ostaje da se vidi da li će ti razgovori odnose dveju država da postave na pozitivnu putanju, jer hrvatski građani Vučiću ne veruju i dočekuju ga s vidljivom rezervom. Pre svega ga vide kao okupatora koji je 1995. godine, kao pripadnik Srpske radikalne stranke, svojim sunarodnicima u Glini obećao da takozvana Srpska Krajina i Glina nikada neće biti Hrvatska i da „tu ustaška vlast više nikada neće moći da dođe“. Izvinjenje traže gotovo svi, ali malo ko ga očekuje.

Upravo na taj govor podsetile su i udovice hrvatskih branitelja koje su protestovale na glavnom zagrebačkom trgu uz podršku udruženja ratnih invalida. Prećutno ih je podržao i levi deo hrvatskog političkog spektra koji je, pre samo nekoliko nedelja oštro kritikovao udovice zbog pokušaja ideološkog oblikovanja programa javne televizije.

- pročitajte još: Da li je dovoljno vode proteklo Dunavom?

Ipak, uočljivo je da je veliki protest branitelja izostao. Interesovanje za tako nešto nisu pokazali ni organizatori protesta iz Savske 66, što je protumačeno time da su njihovi apetiti zadovoljeni novim zakonskim rešenjima i pravima koja im je dala Plenkovićeva vlast.

Serbischer Präsident Aleksandar Vucic in Kroatien Proteste in Zagreb
Demonstracije u Zagrebu povodom dolaska predsednika SrbijeFoto: picture alliance/AA/Stringer

„Nisam četnik“

Mi ne smemo da dozvolimo da nam pojedinci s rubova političkog spektra ili s rubova bilo kakvog razmišljanja diktiraju politiku“, odgovor je hrvatske predsednice na pitanje o demonstracijama koje su postavili novinari iz Srbije.

„Hteo bih svima u Hrvatskoj da poručim da ja nisam nikakav četnik, niti je to bio bilo ko u mojoj porodici. Protesti su normalna stvar u demokratskim državama i ja se nisam nešto preterano uzbudio zbog toga“, rekao je Vučić odgovarajući na isto pitanje. Ali njegove reči bile bi hrvatskim građanima uverljivije kada ministri iz Srbije, percipirani kao Vučićevi portparoli, ne bi zapaljivo upozoravali predsednika da će ga u Zagrebu dočekati ustaše.

- pročitajte još: Sudbine žrtava, a ne statistika

U znak dobre volje, predsednik Srbije uručio je predsednici dokumenta iz Dvora na Uni koja su odnesena u Srbiju nakon „Oluje“ 1995. Takođe, kaže, doneo je i podatke o troje od 1.945 nestalih u ratu 1990-ih u Hrvatskoj.

Zaključno, možemo se reći da prvi dan posete Hrvatskoj predsednika Srbije Aleksandra Vučića nije doneo nikakva iznenađenja, niti je ispunio očekivanja – jer stvarnih očekivanja, s bilo koje strane, nije ni bilo. Ali hrvatskim građanima je ponudio jedan zabavan trenutak, scenu u kojoj predsednik Srbije vrši smotru hrvatskih vojnika uz koračnicu iz Domovinskog rata „Mi smo garda hrvatska“. Ne čudi zato što su brojni komentatori u medijima i na društvenim mrežama isticali činjenicu da je vreme karnevala.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android