Potpisnice Dejtona - Zemlje utočišta

Porazno je saznanje da svako ko ima dvojno državljanstvo može bez problema u jednoj zemlji kršiti zakon i potom samo preći granicu, jer će u drugoj biti pušten na slobodu. Posljednji medijski poznat slučaj zloupotrebe dvojnog državljanstva odnosi se na kardiohirurga iz Rijeke Ognjena Šimića. Sud u Hrvatskoj osudio ga je na devet godina zatvora zbog primanja mita. Ali, Šimić je pobjegao u BiH, jer je znao ga sudovi ove zemlje neće izručiti državi u kojoj je počinio krivično djelo.

Poznatog bh. advokata Fahriju Karkina pitali smo šta bi, u ovakvoj situaciji, preporučio svojim klijentima sa dvojnim državljanstvima.

“Advokat radi na tome da olakša položaj svom klijentu na bilo koji zakonom dozvoljeni način. Jedan od takvih načina koji su u skladu sa zakonom jeste, ako ima dvojno državljanstvo, da ide u tu drugu državu”, kaže Karkin.

Nemaju svi u regionu “privilegije”

Slučaj Šimić tako se kao bumerang vratio hrvatskim vlastima poslije slučaja Ante Jelavića koji je, nakon osude u BiH, utočište našao u Republici Hrvatskoj, kaže advokat Ahmed Žilić, ekspert za međunarodno pravo.

“Identična je situacija i sa državljanima BiH koji imaju i državljanstvo Srbije. Jedino su Bošnjaci lišeni te ‘privilegije’ da ih se amnestira od krivične odgovornosti”, ističe Žilić.

U razgovoru sa pravnim savjetnikom bošnjačkog člana državnog Predsjedništva Damirom Arnautom, saznali smo da je BiH ranije nudila Hrvatskoj ugovor u vezi sa međusobnim izručenjem.

“Vlada Hrvatske je odbila ugovor jer ne želi mijenjati ustav radi ovog pitanja. Postoji minimum pet osoba koje su u BiH osuđene za krivična djela, uključujući silovanje i ubistvo, a koje su utočište našle u Republici Hrvatskoj, jer također imaju i državljanstvo Republike Hrvatske.”

Problem će riješiti integracija u EU

Naši sagovornici, među kojima i zamjenik ministra pravde BiH Nikola Sladoje, ne vide skoro rješenje ovog problema.

“Istina, što se tiče članica EU ovo pitanje je uređeno kroz evropski nalog za hapšenje i tu nema problema. Očito je da će, kad budemo članica EU i to pitanje biti rješeno”, dodaje Nikola Sladoje.

S obzirom na tempo evropskih integracija u regiji, građani država potpisnica Dejtonskog sporazuma još će dugo čekati na međunarodno-pravno harmoniziranje zakona i ustava. Neodostatak političke volje da se zloupotreba dvojnog državljanstva spriječi međudržavnim ugovorima i prije ulaska u EU, odgovara samo kriminalcima.