1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Povrće na krovovima zgrada

10. novembar 2011.

Španski krastavci npr, do piljara u Nemačkoj putuju stotinama kilometara. Zar ne bi bilo isplatljivije da se povrće i voće proizvodi tamo gde su i kupci? Možda na krovovima kuća i zgrada?

https://p.dw.com/p/138CV
Uzgoj povrća u staklenicima na zgradama već je realnost
Uzgoj povrća u staklenicima na zgradama već je realnostFoto: Volkmar Kreuter, Fraunhofer UMSICHT

Kamioni, teretni vozovi, luke, aerodromi… Savremena društva obezbeđuju ogromnu logistiku kako bi svakodnevno, milionima gradova, obezbedila hranu. Nije li logičnije premestiti proizvodnju tamo gde ljudi žive? Folkmar Kojter sa Instituta za zaštitu životne sredine „Fraunhofer“, smatra da prostora ima dovoljno, pre svega na ravnim krovovima zgrada.

„Nije važno da li se ispod vaše zgrade nalazi industrijska četvrt ili pekara, proizvodi se toplota koja može biti upotrebljena za grejanje staklenika u toku zime. Čak i poslovne, zgrade sa kancelarijama proizvode toplotu. Hlađenje soba sa serverima takođe proizvodi toplotu, koja može biti iskorišćena“, ukazuje Kojter.

I ne samo toplotu - zgrade u gradovima za poljoprivredu mogu da obezbede i đubrivo. „Urbani poljoprivrednik“ mora da uloži novac u tehnologiju za preradu, ali će potom uštedeti mnogo novca, ukazuje Kojter: „Kada bi se iz otpadnih voda mogao izdvojiti fosfor, azot i kalijum, samo bi jedna manji deo bilo potrebno dodatno đubriti.“

Dvadesetostruko veća zarada

Za uzgajanje povrća na krovovima, nije najbolje koristiti zemlju već saksije sa veštačkim granulama, vlaknima, lopticama gline ili, u veoma tankom sloju, vode. Sistem za navodnjavanje cirkuliše iz jednog centralnog rezervoara, do biljaka i natrag u rezervoar. Tako farmer može stalno da proverava Ph vrednost vode i tako svakoj biljci obezbedi optimalne uslove rasta, objašnjava Kojter. Ne gubi se ni voda ni đubrivo, jer se sve vraća natrag u sistem.

Uzgoj uz navodnjavanje
Uzgoj uz navodnjavanjeFoto: Volkmar Kreuter, Fraunhofer UMSICHT

„Đubrenje se u ovom slučaju vrši ciljano, za razliku od tradicionalne poljoprivrede. Zarada može biti desetostruka pa čak i dvadesetostruka. Iako je uzgajanje na krovu skupo, može se dobiti mnogo povrća“, tvrdi Kojter.

Prednost je i manja težina saksija, odnosno to što biljkama nije potrebno mnogo zemlje. To je važno jer većina krovova nije predviđena za velike težine. A odgovarajućih krovova ima dovoljno. Procenjuje se da ih samo u Nemačkoj ima 36.000 hektara. To je tri puta više nego ukupna površina pod staklenicima u Holandiji.

„Na 1000 kvadratnih metara krova možete, u zavisnosti od toga da li više polažete na kvalitet ili na količinu, godišnje uzgojiti i do 40 tona povrća - salate ili paradajza, moguće i pasulja ili tikvica“, kaže Kojter

Proizvodnja i pod veštačkim svetlom

Kako je u svetu sve manje obradivih površina, bilo bi očekivano razmišljati i formiranju obradivih površina na nekom od nižih spratova solitera. Ali se onda mora razmišljati i o veštačkom osvetljenju, a kako je sa savremenom LED tehnologijom za to potrebno manje energije, ni to nije neizvodljivo.

Uzgajati se može i pod veštačkim svetlom
Uzgajati se može i pod veštačkim svetlomFoto: , Volkmar Kreuter, Volkmar Kreuter, Volkmar Kreuter, Volkmar Kreuter, Fraunhofer UMSICHT

Kelnski arhitekta Štefan Šmic, koji u Kini radi na razvoju zelenih gradova, oduševljen je idejom: „Mislim da je u tome dobro i to što se istovremeno deci i učenicima može objasniti šta je poljoprivreda: kako se plodovi beru, kako raste voće i povrće?“

Urbana poljoprivreda već je zaživela u Kini i Americi. Šmic smatra da bi se takav projekat isplatio i šoping-centrima, a neki investitori već na tom zarađuju.

Autori: Gabijan Šmit / Daniela Vranković
Odgovorni urednik: Ivan Đerković