1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Pre 80 godina umro je Franc Kafka.

Kristof Sefer7. jun 2004.

Kafkina dela su svetsku slavu stekla posle njegove smrti zahvaljujuci njegovom prijatelju Maksu Brodu koji ih je posthumno objavio. Kafkini romani "Proces", "Amerika", "Zamak" spadaju u majstorska dela dvadesetog veka.

https://p.dw.com/p/BApd
Franc Kafka
Franc KafkaFoto: AP

U starom delu Praga ne moze se pobeci od njegovog pogleda. Prolaznike svuda prate tuzne Kafkine oci odstampane na majicama, soljicama za kafu, u prodavnicama suvenira cak i na propagadnom plakatu za praski kros.

Franc Kafka nije voleo Prag. Cak je izjavio da bi ovaj grad trebalo zapaliti. Ali isto tako je smatrao da ni na jednom drugom mestu na svetu ne bi bio ni malo sretniji.

"Ne mogu da zivim u Pragu. Ne znam da li bih mogao da zivim negde drugde, ali znam da ovde ne mogu da zivim", rekao je Kafka.

Kafka je rodjen 1883 godine u jevrejskoj porodici. Rastao je pod strogom paskom oca Hermana, koji ga je poslao u nemacku gimnaziju i posle na studije prava. Franc je bio sluzbenik osiguravajuceg drustva. Pargarafi i birokratija su najpre bili deo njegove svakodnevice, da bi mu posle sluzili kao materijal za pisanje.

Kafka je dugo u domovini bio zabranjen i proganjan . Nacisti su njegova dela smatrali jevrejskom izopacenocscu, a komunisti su smatrali da su gradjanska i dekadentna.

Tek sredinom sezdesetih godina uspelo je germanisti Eduardu Goldstukeru da u Cehoslovackoj organizuje konferenciju o Kafki.

" Trebalo je pokazati da kulturno politicka doktrina ne vazi kada je u pitanju literatura i umetnost. " rekao je Goldstuker

Sa politickim preokretom 1989 pala su i ideoloska ogranicenja, tako da je umetnik u Pragu dobio svoj trg. Pre nekoliko meseci u bivsem jevrejskom kvartu otkrivena je Kafkina bista koja je postala omiljeno mesto za fotografisanje mnogobrojnih turista. Medjutim, Cesima je Kafka i dalje ostao dalek i stran. Za to krivicu ne snose samo komunisti koji su zabranjivali njegova dela smatra, piscev prevodilac Jozef Cermak.

" Greska lezi u cinjenici da mi Cesi nismo uspeli da razumemo Kafku", kaze Cermak

A mozda je u pravu vajar Jaroslav Rona koji je napravio Kafkinu bistu:

"Veliko je zadovoljstvo citati Kafkinina dela. On je pisao o malim stvarima, ali dimenzija u kojoj ih je on prikazivao stavljala ih je van svakog razumevanja. To je neverovatno. Kao da to nije pisao covek nego marsovac ili insekt", kaze Rona.

To sto je Kafkin svet bio s one strane moci poimanja ne mora da znaci da ce ostati nerazumljiv.