1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Predlog statusa Kosova sačinjen, pregovori se ne nastavljaju

Filip Slavković15. novembar 2006.

Specijalni izaslanik Ujedinjenih nacija za status Kosova već je sačinio predlog rešenja na osnovu kojeg bi odmah posle parlamentarnih izbora u Srbiji trebalo da bude usvojena nova rezolucija u Savetu bezbenosti. Ovo je radiju Dojče vele potvrđeno danas u izvorima bliskim Martiju Ahtisariju u Beču i naglašeno da pregovori sa Beogradom i Prištinom u međuvremenu neće biti nastavljeni.

https://p.dw.com/p/B8Nz
Specijalni izaslanik UN Marti Ahtisari: Sve spremno za predlog rešenja za Kosovo
Specijalni izaslanik UN Marti Ahtisari: Sve spremno za predlog rešenja za KosovoFoto: AP

Nema svrhe da razgovori o decentralizaciji, pravima manjina, zaštiti verskih i kulturnih objekata i privredi budu obnovljeni jer nema izgleda da bi se u njima bilo šta promenilo, kazao je izvor Dojče velea koji je želeo da ostane anoniman. Ovaj diplomatski izvor je naglasio da je pre svega nastavak pregovora o najbitnijem pitanju – reformi lokalne samouprave – besmislen jer Srbija nije pokazala ni najmanju spremnost da odstupi od svojih zahteva. Kosovska strana je, dodao je, u jednom trenutku bila spremna da popusti ali je od toga odustala zbog beskompromisnog srpskog stava.

Stručnjak za decentralizaciju u beogradskom pregovaračkom timu, Švajcarac Tomas Flajner izrazio je prethodno bio uverenje da bi odlaganje objavljivanja predloga statusa moglo da se iskoristi za obnovu tehničkih pregovora koji su u prvoj polovini godine održavani i letos bez uspeha okončani u Beču. Kosovski predsednik Fatmir Sejdiju je, međutim, u Prištini ocenio da nema potrebe za nastavkom razgovora sa Beogradom.

Predloga rešenja određuje ustavnu prirodu Kosova

Sada očekujemo da specijalni izaslanik Marti Ahtisari iznese predlog statusa, kazao je Sejdiu i istakao da razloga za nova odlaganja nema. Ahtisari je trebalo da predlog rešenja iznese ovog meseca ali je pre pet dana saopštio da će odluka biti obznanjena posle 21. januara odnosno parlamentarnih izbora u Srbiji. To je bio potpuno logičan potez, objašnjava izvor Dojče velea u Beču, jer nije bilo potrebe da se tako značajan događaj kakvi su izbori dodatno opterećuje tako bremenitom odlukom kakva je ona o statusu Kosova.

Ovaj izvor precizira da je kancelarija specijalnog izaslanika bila spremna da predlog iznese već sada ali da će dodatno vreme iskoristiti da poradi na još nekim detaljima. Mi smo sačinili ideje za neko srednje rešenje koje se pre svega tiče budućeg tranzicionog predioda, prelaska sa Misije Ujedinjenih nacija na očekivanu Misiju Evropske unije u Prištini, rečeno je u Beču. Da bi došlo do promene međunarodne uprave na Kosovu neophodna je nova rezolucija svetske organizacije i ona bi trebalo da bude sačinjena upravo na osnovu ovog predloga, primetio je izvor radija Dojče vele.

U tom tekstu se ne pominje nezavisnost već se govori o rešenjima za sva ona tehnička pitanja o kojima se pregovaralo ali to ne znači da pitanje statusa poptuno izbegava, ukazao je ovaj izvor i nastavio: Na dokumentu se još radi, njegovi aneksi se sređuju ali on će svakako definisati i ustavnu prirodu Kosova o kojoj će konačnu odluku doneti Savet bezbedosti u Njujorku.

EU priprema tranzicionu misiju u Prištini

Evropska unija, koja naredne godine treba da zameni UNMIK, već priprema svoju misiju. Za nju je godišnje izdvojeno 150 miliona evra a planiran je angažman oko 800 policajaca i 150 pravnih stručnjaka. Evropski izaslanik za Kosovo Torbjorn Sulstrem sa zvaničnicima u Prištini i novoformiranom strateškom grupom za tranziciju već je razgovarao o podršci u reformama.

Nameravamo da tesno sarađujemo sa kosovskim privremenim institucijama pre svega u oblasti bezbendosti, administracije i ekonomije, poručio je Sulstrem posle sastanka u Prištini. Kosovski premijer i opozicioni lider za to vreme su za nezavisnost pokrajine lobirali u inostranstvu.

Agim Čeku je u Atini razgovarao sa šeficom grčke diplomatije Dorom Bakojani koja važi za veoma suzdržanu prema ideji državne samostalnosti pokrajine dok se Veton Suroi u Vašingotnu susreo sa američkom državnom podsekretarkom Rozmari DiKarlo. O Kosovu su u Mosvki razgovarali i zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Vladimir Titov i njegov kolega po službi iz Sjedinjenih Država Danijel Frid ali detalji nisu poznati.

Amerika se smatra jednim od najvećih zagovornika brzog dodeljivanja nezavisnosti Kosovu jer veruje da bi to bilo i pravedno i po stabilnosti regiona najbolje rešenje. Isti stav ima i Velika Britanija dok se takvom rešenju zvanično protivi Rusija. Ove zemlje su i članice takozvane Kontakt-grupe za Kosovo koja daje smernice u pregovorima o statusu. U Grupi su još i Nemačka, Francuska i Italija ali su one suzdržanije u iznošenju zvaničnih stavova o rešenju za pokrajinu.

Kontakt-grupa jedinstveno podržava Ahtisarija

Diplomatski izvori u Briselu preneli su bili posle sastanka Martija Ahtisarija sa ministrima spoljnih poslova Evropske unije u podeneljak da su se za nezavisnost Kosova založle i Belgija i Holandija a da su joj se usprotivile Španija i Rumunija. Izvor Dojče velea u Beču nije demantovao ove navode ali je insistirao da je bitan samo stav Kontakt-grupe a da ona jedinstveno podržava Ahtisarijev rad. Prema rečima ovog izvora, članice Grupe su i jedine koje su do sada informisane o detaljima predloga rešenja za status.

O njima, naime, nisu obavešteni ni predstavnici OEBSa sa kojima je Ahtisari danas razgovarao a predlog još nisu dobile ni zainteresovane strane. Beograd i Priština će, preneo je bečki izvor, biti prvi koji će odmah posle srpskih izbora – mada možda ne i bukvalno prvog dana nakon njih – dobiti očekivani dokument. I jedni i drugi, međutim, zaključio je on, u principu, ali ne i u detalje, zapravo već znaju šta će u tom tekstu pisati jer će se on oslanjati na ideje već iznete tokom pregovora.

Proglašenje nezavinosti na dan objave predloga?

Prištinski izvori preneli su da će kosovski parlament, čim dobije predlog Martija Ahtisarija, na posebnoj sednici odmah posle izbora u Srbiji svečano proglasiti nezavisnost i zatražiti njeno priznavanje u Ujedinjenim nacijama. Kao razlog se navodi činjenica da će se tako iskoristiti vakuum vlasti u Beogradu što bi svim srpskim političkim partijama omogućilo da kažu da nisu bile na vlasti u trenutku otcepljenja pokrajine.

Evropska unija i NATO su u prvim reakcijama na ovakve najave poručili da u procesu rešavanja kosovskog statusa ne sme biti jednostranih poteza jer je to suprotno naporima za postizanje rešenja dogovorom. Izvori u Briselu istakli su da Evropa neće priznati samoproglašenje nezavisnosti. Srpski premijer Vojislav Koštunica kazao je odvojeno da bi prihvatanje otcepljenja Kosova bilo posebno problematično za članice NATOa jer su one bez mandata Saveta bezbednosti vojno intervenisale protiv Beograda u ratu oko pokrajine.