1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Pretnje terorista uoči Olimpijskih igara

pripremila Vesna Čolić5. avgust 2008.

Kina na meti terorista uoči Olimpijskih igara, spektakularne fotografije pripadnika RAF-a, hrvatski protesti zbog presude italijanskog suda i smrt Aleksandra Solženjicina - to su teme kojima se danas bavi nemačka štampa.

https://p.dw.com/p/Eqfm
Pripreme za početak Olimpijskih igara u senci terorističkih napada
Pripreme za početak Olimpijskih igara u senci terorističkih napadaFoto: AP

Da li bezbednost na Olimpijadi može biti dovedena u pitanje? Nemačka štampa navodi da bombaški napad na policajce u Kašgaru na istoku Kine četiri dana uoči Olimpijskih igara budi strah od terorizma. Frankfurter Algemajne Cajtung piše da će posle tog napada biti dodatno pooštrene mere bezbednosti u Pekingu. Ipak, nije sasvim jasno da li pogibija 16 policajaca u terorističkom napadu u oblasti u kojoj žive muslimani ima direktne veze sa početkom Olimpijskih igara. Ujguri već duže vreme zahtevaju nezavisnosti, a terorističkih napada bilo je i ranije. Kineske snage bezbednosti su nekoliko meseci uoči Igara upozoravale na veliku pretnju od terorizma koja dolazi od muslimanskih Istočno-turkmenskih snaga u Kini.

Fotografije RAF-a objavljene posle 30 godina

Štefan Višnjevski, jedan od terorista RAF-a snimljen 1978. godine
Štefan Višnjevski, jedan od terorista RAF-a snimljen 1978. godineFoto: AP

Špigel objavljuje do sada nepoznate fotografije bivših terorista Frakcije Crvene Armije (RAF) snimljenih neposredno posle samoubistava u zatvoru Štamhajm. Prilikom rušenja jedne kuće u Štutgartu na svetlo dana izronilo je na stotine fotografija mrtvih uhapšenika snimljenih u godini terora 1977. Među snimcima su i do sada nepoznate fotografije Andreasa Badera, Gudrun Enslin i Žan Karl Raspe.

Štutgarter cajtung izveštava da je više od 400 fotografija pripadalo bivšem zatvorskom fotografu. Među njima su i tajni snimci obdukcije vodećih teorista grupe Bader-Majnhof. Policijski fotograf odavno je umro, ali su njegove fotografije otkrivene pre nedelju dana u jednom koferu. Materijal je predat Državnom javnom tužilaštvu, 30 godina nakon što je završena istraga o seriji samoubistava u najbolje čuvanom nemačkom zatvoru - Štamhajmu. Sva dokumenta su 2005. preuzeta od državnog arhiva u Ludvigsburgu, ali tamo nisu dugo ostala. Pre par meseci državno javno tužilaštvo ponovo je podiglo 54 fascikle sa dokumentima. Između ostalog preispituje se i optužba prema kojoj su pojedini policajci bili upoznati sa namerama terorista, ali ništa nisu preduzeli kako bi sprečili samoubistva koje se dogodilo 18. oktobra 1977.

Italija Brčića ne izručuje

Ilija Brčić za sada ostaje u Rimu
Ilija Brčić za sada ostaje u RimuFoto: AP

Frankfurter Algemajne Cajtung piše o protestu Hrvatske zbog odluke italijanskog suda da oslobodi jednog od oficira bivše Jugoslovenske ratne mornarice kojeg Zagreb tereti za ratne zločine. Ilija Brčić uhapšen je prošle godine u Rimu i od tada je bio u zatvoru. Prilikom hapšenja on je bio u sastavu crnogorske vojne delegacije koja je na poziv NATO došla u Napulj da posmatra vojne vežbe. Ministarstvo odbrane u Podgorici navodno nije biilo upoznato da je Hrvatska protiv Brčića pokrenula međunarodnu poternicu. Brčić je bio komandant broda „Pula“ i učestvovao je u blokadi hrvatskih luka. Italijansko državno tužilaštvo koje je ispitivalo slučaj sumnja da bi Brčić u Hrvatskoj imao fer proces, zbog čega je odbijeno njegovo izručenje.

Umro čovek koji je znao šta je komunizam i nesloboda

On je sve preživeo: Revoluciju, rat, gulag, rak, KGB, egzil... Sve užasne stvari koje jednom čoveku, a naročito jednom Rusu mogu da se dogode. Sigurno je da nije mislio da će umreti u svojoj kući u Moskvi u 89. godini. Sva nemačka štampa povodom smrti Aleksandra Solženjicina, piše o njegovom životu u izgnanstvu i prijateljstvu sa Hajnrihom Belom. Frankfurter Algemajne Cajtung navodi da je umro čovek koji je znao šta znači komunizam i nesloboda. Zidojče Cajtung pod naslovom „Hroničar gulaga“ ocenjuje da je Solženjicin važio za moralnu instancu i duhovnog velikana 20. veka.