1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Prevare u naplati premije "staro za novo"

6. avgust 2009.

Malverzacije sa premijom staro za novo, iznenadna Klintonova poseta Severnoj Koreji, kurdsko pitanje i pristup stranke AKP, drugi mandat iranskog predsednika - samo su neke od tema o kojima nemački listovi izveštavaju.

https://p.dw.com/p/J4Wa
50.000 automobila nije završilo na otpadu?
50.000 automobila nije završilo na otpadu?Foto: picture-alliance/ dpa

Ideja je bila da svako ko ima stari automobil i preda ga na otpad, dobije potvrdu o tome, kupi novi auto, a država mu zasladi kupovinu sa dve i po hiljade evra. Sada se ispostavilo da 50 hiljada automobila nije završilo na otpadu, nego su stigli do istočnoevropskih ili afričkih zemalja i tamo prodati, a vlasnici su ipak naplatili premiju „staro za novo“. Tim povodom list Zidkurir piše:

„Varalice imaju pre svega na umu sopstveni džep, nešto manje ih interesuje zaštita životne sredine. Međutim, ako se brojke trezveno pogledaju ne bi se moglo reći da je u pitanju prevara velikih razmera – ilegalno je prodato u inostranstvu 50 hiljada starih automobila što i nije neka brojka ako se ima u vidu da je sklopljeno milion 700 hiljada ugovora o kupovini novih automobila uz premiju. Velika većina otpada nije se ogrešila o propise“, piše „Zidkurir“.

I kada je već reč o automobilima, list Rajniše post bavi se njihovom prodajom:

Hamenei i Ahmadinedžad
Hamenei i AhmadinedžadFoto: AP

„Ranije, bar je to bio utisak začuđenih kupaca iz inostranstva, u nemačkim auto-kućama bilo je kao u apoteci: saveti su bili stručni, roba kvalitetna, ali popusta nije bilo. Popust bi se, eventualno, stidljivo pomenuo. Nekada se prodavao san o automobilu, danas se gleda pre svega na cenu. Na obaranje cena dodatno je uticala državna premija „staro za novo“. Ipak, pravi razlog za pad cena automobila su preveliki kapaciteti u automobilskoj industriji – mogućnosti proizvodnje daleko nadmašuju potražnju. Kupci u Nemačkoj mogu da se raduju – još nikada cene novih automobila nisu bile tako povoljne.

Međutim, kada istekne premija videće se katastrofalne posledice rata cenama – iduće godine može se očekivati drastičan pad prodaje. Biće pogođeni proizvođači i, naročito, trgovci. Mnoge autokuće neće preživeti, a i tu je u pitanju veliki broj radnih mesta. Jedino, trgovci nemaju politički lobi kao Opel i kompanija“, piše „Rajniše post“.

Povodom misije bivšeg američkog predsednika Bila Klintona u Severnoj Koreji list Ahener nahrihten piše:

„Bila misija zvanična ili ne, SAD su vešto iskoristile Bila Klintona. Kritike koje se sada čuju da je poseta bila gotovo ravna spremnosti da se pregovara sa teroristima su besmislene, jer je Klinton već ranije pregovarao sa takozvanim teroristima. Posredovao je u Severnoj Irskoj i razgovarao i sa Šin Fejn koja je političko krilo terorističke Irske Republikanske Armije. Ako je i bilo uspeha na Bliskom istoku, onda se oni vezuju za Klintonovu eru, jer je u pregovore uključio palestinskog predsednika Jasera Arafata koga su mnogi smatrali teroristom. Ukoliko neko kao demokrata želi nešto da postigne, onda mora da razgovara i sa neprijatnim sagovornicima. Da „promena kroz približavanje“ može nešto da donese najbolje bi trebalo da znaju Nemci. Tu je, na kraju, pao jedan zid“, piše list „Ahener nahrihten“.

List Frankfurter algemajne cajtung bavi se nastojanjima vladajuće turske stranke AKP da reši problem Kurda:

„Konzervativno-islamska AKP premijera Erdogana najzad je spremna da povuče pravi potez kada je o kurdskom problemu reč.

Zajedno sa Partijom za demokratsko društvo, koja je popularna među Kurdima, priprema plan za političko rešenje sukoba. Ukoliko se želi uspeh plana, Partija za demokratsko društvo mora da se oslobodi militantne kurdske stranke PKK, jer je vlada jasno stavila do znanja da ne namerava da pomiluje njenog osnivača Abdulaha Očalana koji je već deset godina u zatvoru. Dakle, i od Kurda se očekuje da promene stav. Kao i na mnogim drugim područjima, Erdoganova stranka odvažila se na promene koje su za ranije vlade bile nezamislive“, piše „Frankfurter algemajne cajtung“.

Kakav je učinaki ekološke premije
Kakav je učinaki ekološke premijeFoto: picture-alliance/ dpa

Povodom stupanja na dužnost iranskog predsednika Mahmuda Ahmadinedžada, koji je juče u parlamentu, Medžlisu, položio zakletvu, list Berliner cajtung piše:

„Na slučaj Iran može se gledati sa ove ili sa one strane, ostaje činjenica da je Ahmadinedžad položio zakletvu i da će ga SAD priznati kao predsednika. Opozicija to može da shvati kao šamar, ali Vašington se rukovodi realnom politikom. Razlog je jasan – SAD žele da reše problem iranskog nuklearnog programa i Ahmadinedžad, koga podržavaju konzervativci, ostaje partner u pregovorima.

Međutim, konzervativci ne shvataju da ni reformisti ne dovode u pitanje Islamsku Republiku. Ono što žele – i to pre svega mladi - jeste otvorenije društvo i više ličnih sloboda. Pred njima je budućnost, u njihovim očima stara garda, koja je mnogo obećavala, a malo ispunila, odslužila je svoje. Tu ništa ne menja ni upotreba sile protiv opozicije- režimu se više ne veruje.

Tužan je primer EU. Neke zemlje su poslale posmatrače, druge ambasadore, neke su čestitale, neke ne. EU (ponovo) nije govorila jednim glasom i sve dok tako bude ostaće politički patuljak na spoljnopolitičkom planu“, piše „Berliner cajtung“.

priredio Nenad Briski

odg. urednik: N. Jakovljević