Promena trgovinskih odnosa u regionu

Za pojedine vrste proizvoda koje se iz Hrvatske plasiraju u Srbiju i na druga tržišta CEFTA, situacija će ulaskom te zemlje u EU, 1. jula 2013. godine, postati nepovoljnija sa stanovišta konkurentnosti, u poređenju sa istim ili sličnim proizvodima iz regiona CEFTA (koji obuhvata zemlje bivše Jugoslavije, bez Slovenije, ali sa Albanijom).

Miletić je objasnio da će suficit Srbije u razmeni sa CEFTA regionom porasti, očekivanja su od tri do pet odsto, ali će zato deficit sa EU verovatno biti povećan, zbog deficita koji Srbija ima u razmeni sa Hrvatskom.

"Svakako da će doći do određenih promena, imajući u vidu da je Hrvatska jedna od jačih ekonomija u CEFTA regionu i može se očekivati da će u jednoj takvoj situaciji Srbija praktično postati najjača zemlja, lider u regionu", ističe Miletić.

Ko će šta i u kojoj meri moći da izvozi?

Prema njegovim rečima, nakon ulaska Hrvatske u EU, pravila trgovine ugovorena Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i Prelaznim trgovinskim sporazumom između Srbije i EU, važiće i za Hrvatsku. Miletić je objasnio da je za Srbiju interesantno i to koji proizvodi iz Hrvatske se plasiraju na tržište Bosne i Hercegovine, jer je poznato da je BiH značajan spoljnotrgovinski partner i Hrvatskoj i Srbiji u regionu CEFTA. Ti proizvodi će, u uslovima kada Hrvatska bude u EU, imati određene carine, a to se pre svega odnosi na mleko, meso, mesne proizvode.

On je istakao i da je važna činjenica da BiH neće moći da izvozi neke proizvode u Hrvatsku, odnosno EU, jer nema odgovarajuću tehničku regulativu, tako da će se pojaviti višak proizvoda koji će vršiti neku vrstu pritiska na druga tržišta u okviru CEFTA regiona, pa i na tržište Srbije.

Okolnosti će se promeniti i kada je reč o plasmanu srpske robe na hrvatsko tržište, rekao je Miletić i kao primer naveo šećer, zbog činjenice da ga Srbija izvozi u Hrvatsku, podsećajući da, prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, Srbija ima ugovorenu kvotu za izvoz šećera u EU od 180.000 tona.

Problem sa izvozom šećera

Posle ulaska Hrvatske u EU, važiće ista kvota, što će biti ograničavajući faktor za plasman robe srpskih šećerana na tržište Hrvatske, objasnio je Miletić. Direktor Biroa za regionalnu saradnju PKS smatra da će zanimljivo pitanje svakako biti i odnos prema investicijama iz Hrvatske "jer je poznato da su od ranije postojali problemi".

"Imajući u vidu evropsko zakonodavstvo i zagarantovano pravo nastanjivanja privrednih subjekata, ali i zaštite, mogu da ukažem da će to, sa stanovišta zaštite i mogućnosti ulaganja, biti povoljnija situacija nego do sada", istakao je Miletić.

Takođe, postoje i neke procene da će pojedini hrvatski proizvođači imati interesa da prenesu proizvodnju ili prave neke poslovne aranžmane, ne samo u Srbiji, već i u nekoj drugoj zemlji regiona, sa ciljem korisćenja pogodnosti iz CEFTA sporazuma o slobodnoj trgovini.

tanjug/dr/jil