1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Protiv rasizma - slobodom mišljenja

22. april 2009.

Posle otkazivanja učešća više zemalja među njima i Nemačke, zatim istupa iranskog predsednika i žestokih reakcija koje su usledile, učesnici konferencije UN o rasizmu ipak su i to pre kraja, usvojili završnu deklaraciju.

https://p.dw.com/p/Hbhy
Generalni sekretar UN Ban Ki Mun na konferenciji u Ženevi
Generalni sekretar UN Ban Ki Mun na konferenciji u ŽeneviFoto: AP

Bila je to umetnost rafiniranog vođenja konferencije. Predsedavajući Amos Vako iz Kenije, gotovo je usput napomenuo da završna izjava treba da bude usvojena pred plenumom. Zatim je sačekao nekoliko sekundi da vidi hoće li se neko usprotiviti i na kraju izgovorio reči olakšanja:

„Ovim se usvaja.“

Visoka komesarka UN za ljudska prava Navanetem Pilaj
Visoka komesarka UN za ljudska prava Navanetem PilajFoto: AP

Aplauz je dugo trajao, a mnogi delegati osetili su veliko olakšanje zbog toga što sporna konferencija nije završena, a završni dokument je ipak donet i to uz opšte odobravanje. I Visoka komesarka Ujedinjenih nacija za ljudska prava, Navanetem Pilaj, izrazila je zadovoljstvo zbog završne deklaracije.

„Opšta saglasnost oko ovog dokumenta je pravi odgovor na pogrešne informacije i nedostatak informacija za vreme procesa pripremanja konferencije.“

Slično je reagovala i švajcarska ministarka spoljnih poslova Mišlen Kalmi-Re. Na prvoj konferenciji o borbi protiv rasizma, sukob na Bliskom istoku bio je dominantna tema čija se senka „protegla“ sve do ovog sastanka u Ženevi. Zbog toga je niz zemalja bojkotovao konferenciju.

Situacija se u poslednjih osam godina pogoršala

Nacrt donetog dokumenta predviđao je zabranu obezvređivanja religija, a bilo je i kritičkih redova o Izraelu. Posle teških pregovora i spretnog posredovanja Rusije, naposletku je postignut kompromis oko završne izjave. To je izjava o namerama sa mnogo reči opomene. U njoj se vlade podsećaju na sopstvenu odgovornost, na obavezu da se ljudi tretiraju jednako, da se garantuju građanska prava, da se vodi borba protiv rasizma, ukratko: da se vodi računa o sveobuhvatnoj zaštiti ljudskih prava.

Protesti i napuštanje sale posle govora iranskog predsednika u Ženevi
Protesti i napuštanje sale posle govora iranskog predsednika u ŽeneviFoto: AP

To je preko potrebno našem svetu, jer, tokom poslednjih osam godina situacija se pogoršala, prenela je komesarka UN. Dokument nije pravno obavezujući, ali je važan simbol koji ističe vrednost borbe za toleranciju i protiv ksenofobije, i jača pozicije organizacija koje se bore za ljudska prava, kaže Žuli de Rivero iz „Hjuman rajts voča“.

„Dobro je što se ovako nešto desilo posle Ahmadinedžadovog istupa. On je pokušao da sabotira proces koji je ionako već dugo trajao. Ali sada imamo jedan jak dokument, iz koga se jasno vidi da rasizam može da se suzbije samo ako se jača sloboda mišljenja.“

Da li će Nemačka još jednom zvanično da učestvuje u radu konferencije - ostaje da se vidi. Završni dokument svakako ima i blagoslov Berlina koji se za takve stavove zalagao u pripremnim pregovorima. U Ujedinjenim nacijama prenose da će Nemačka uzimati u obzir stavove koji su u njemu izneti - i bez zvaničnog učešća na konferenciji.

Autor: Aksel Vajs / Saša Bojić

Odgovorni urednik: Ivan Đerković