1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Protivrečni signali sirijske opozicije

14. novembar 2013.

Sirijska nacionalna koalicija izrazila je spremnost da prisustvuje mirovnoj konferenciji u Ženevi, ali dolazi sa velikim zahtevima. Zbog toga posmatrači procenjuju da je zapravo malo volje za prave pregovore.

https://p.dw.com/p/1AHKk
Foto: Bulent Kilic/AFP/Getty Images

Posle dvodnevnog savetovanja u Istanbulu, Sirijska nacionalna koalicija je u ponedeljak (11.11.) donela odluku da, bez ikakvih preduslova, učestvuje na mirovnoj konferenciji u Ženevi. I mada je to drugačija pozicija od one od pre par nedelja, kada su Bašaru al Asadu bili postavljeni nemogući zahtevi, stručnjaci sumnjaju u istinsku spremnost sirijske opozicije da pregovara.

Kalid al Saleh, šef odeljenja za medije sirijske opozicije izneo je u Istanbulu njihove zahteve: prekid vojnih akcija, oslobađanje političkih zatvorenika, prolaz za konvoje humanitarne pomoći i konkretan plan za prenos vlasti na prelaznu vladu – bez Asada. Ti zahtevi nisu direktni uslovi za učešće opozicije na konferenciji koja će u biti održana u decembru, ali ipak predstavljaju veliku prepreku.

Teško ispunjivi zahtevi

Borbe u Alepu tokom oktobra 2013.
Borbe u Alepu tokom oktobra 2013.Foto: Reuters

Beate Šeler, šefica odeljenja za Bliski istok fondacije „Hajnrih Bel“, smatra da opozicija nije bitno promenila svoj stav: „Samo se traže razlozi da se ne ode na konferenciju“. Istovremeno, oni ne žele da ostave utisak da su protiv pregovora, kaže Šeler za DW i dodaje da je zahteve skoro nemoguće ispuniti.

Sličnog je mišljenja i Majkl Stefens iz britanskog instituta „Think Tank Royal United Services“: „Ne bih rekao da opozicija iskreno želi pregovore. To je rezultat pritiska iz inostranstva. Evropska unija i zemlje Persijskog zaliva pre svih žele da se oni nađu za pregovaračkim stolom. Sirijska opozicija postupa taktički, ne želi da izgubi političku podršku Zapada i finansijsku podršku zemalja Persijskog zaliva“, kaže taj stručnjak koji radi u Kataru.

Sporna budućnost Asada

Jedno od glavnih pitanja jeste da li bi Asad trebalo da ode sa vlasti? I, ako treba, na koji način? Protivnici režima oduvek su naglašavali da je kraj rata nezamisliv sa Asadom na čelu Sirije. Još na prvoj mirovnoj konferenciji u Ženevi 2012. godine, pet stalnih članica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija i više država Bliskog istoka izjasnilo se za prelaznu vladu. Međutim, Rusija je sprečila da se iz moguće prelazne vlade isključi Asad. Dakle, ta prava konferencija nije donela ništa, a sada se, posle više odlaganja, taj zahtev se ponovo nalazi na stolu.

Različite grupe u sirijskoj opoziciji nisu sigurne da li odlazak Asada treba postaviti kao uslov ili kao rezultat pregovora. Majkl Stefens smatra da pre svega Katar i Saudijska Arabija, kao donatori sirijske opozicije, insistiraju na tome da Asad ode odmah. Međutim, pod takvim uslovima, konferencija nema baš nikakve šanse. Stefens kaže da će Asad najverovatnije učestvovati na izborima planiranim za 2014, i da će tom prilikom možda težiti ka kompromisu.

Predsednik Sirije Bašar al Asad
Predsednik Sirije Bašar al AsadFoto: picture-alliance/dpa

Sve u svemu i Šeler Stefens smatraju da su šanse za uspeh konferencije u Ženevi, koju opozicija naziva „Ženeva 2“ – veoma male i to zbog toga što ni jedna strana nije spremna da popusti. Opozicija nije jedinstvena i nema autoritet, a Asad ima malo razloga da promeni svoju politiku i može i dalje da računa na podršku Rusije i Irana.

Autori: Andreas Gorcevski / Dijana Roščić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković