1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Prsti krivi za promiskuitetno ponašanje

7. novembar 2010.

Iako su neandertalci prestali da postoje pre skoro 30.000 godina, oni ne prestaju da intrigiraju naučnu zajednicu. Jedno istraživanje u Velikoj Britaniji posvećeno je uzrocima njihove sklonosti ka većem broju partnera.

https://p.dw.com/p/Q0vW
Neandertalci su izumrli između 40.000 i 30.000 godina pre nove ereFoto: picture-alliance/dpa

Neandertalci su imali više seksualnih partnera nego savremeni čovek. To su naučnici davno utvrdili, ali su onda britanski antropolozi postavili pitanje - zašto? U čemu leži njihova potreba za, iz ove perspektive gledano, promiskuitetnim životom?

Hormoni utiču na dužinu prstiju

Naučni tim je postavio tezu da su za sve krivi prsti – odnosno razlika u dužinama domalog i kažiprsta. Jedna od članica tima, Ema Nelson, dokazala je u prethodnom istraživanju da visok nivo androgena u materici utiče na dužinu domalog prsta. Sada se pretpostavlja da ako on nije značajno veći od kažiprsta, čovek ima izražen takmičarski duh, agresivniji je i ima više seksualnih partnera. Međutim, ako je razlika između domalog i kažiprsta veća, čovek je skloniji monogamiji. Tako bar tvrdi Ema Nelson, na osnovu svoje studije.

Tajna sklonosti ka monogamiji

Sve navodi na zaključak da povišen nivo androgena u prenatalnom periodu unapred definiše naš seksualni život. Kada se uporede dužine prstiju kod neandertalaca, nekih starijih predaka i savremenog čoveka, takav stav naučnika postaje sasvim logičan. Indeks razlike u dužinama prstiju kod ranog modernog čoveka, koji datira iz perioda pre 95 hiljada godina, iznosio je 0.935. Neandertalci, koji su živeli pre 28 hiljada godina, imali su značajno manji indeks – 0.928. A indeks kod današnjeg čoveka veći je za 0,03. I u tome, smatraju britanski naučnici, leži tajna njegove sklonosti ka monogamnom životu.

Brojna pitanja o neandertalcima

Međutim, to otkriće nije dovoljno. Ono je samo polazna tačka za buduće analize. Naučni tim, koji je sproveo studiju, smatra da bi ona mogla biti polazna tačka za tumačenje evolucije društvenog ponašanja. Problem je međutim, što njihovi zaključci o povezanosti dužine prstiju sa promiskuitetnom još nisu zvanično potvrđeni. A pitanja o neandertalcima se samo gomilaju. Pre svega potrebno je odgonetnuti - kada su i zašto naši preci prešli iz sistema promiskuitetnog parenja u monogamni.

Autori. K. Farivar / J. Kulidžan

Odg. urednica: I. Ivanović