1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Referendum o daljim integracijama?

27. jun 2012.

„Više Evrope“, „evropska integracija“ – to su pojmovi koji u poslednje vreme sve češće čuju. Iza njih se krije uglavnom ideja o odricanju dela nacionalnog suvereniteta za zemlje EU i prenošenja tih nadležnosti na Brisel.

https://p.dw.com/p/15LsY
Foto: dapd

Države Evropske unije faktički su već prenele mnoge nadležnosti na tu organizaciju – kritičari smatraju da su tu već povređeni Ustavi mnogih zemalja. U Nemačkoj, Levičarska stranka, ali i bivša ministarka pravde Herta Dojbler Gmelin, žele da podnesu tužbe protiv Evropskog fonda za spas evra, jer u njemu kao i Fiskalnom paktu vide povredu kontrolnih prava Bundestaga. Predsednik Ustavnog suda, Andreas Foskule, već je izrazio skepsu kada je reč o tome da li su dalji koraci u integraciji EU u skladu sa nemačkim Osnovnim zakonom.

Ministar finansija Volfgang Šojble je pristalica integracija i predaje dela državnog suvereniteta u ruke Brisela te stvaranja evropske fiskalne unije. On je prošlog oktobra rekao da smatra da bi preduslovi za njeno stvaranje bili mogući u roku od 24 meseca. Kritičarima koji strahuju za državni suverenitet poručio je da razmišljaju na stari način koji je još uvek utemeljen u međunarodnom pravu, te da je pojam suvereniteta odavno doveden do apsurda, najkasnije u dva svetska rada, „a mi u Nemačkoj od 8. maja 1945. godine ni u jednom trenutku nismo imali punu suverenost“, rekao je tada Šojble.

Osnovni zakon ne dopušta referendum

Sada je ministar finansija, suočen sa rezervama utemeljenim na ustavnom pravu, rekao da smatra da bi trebalo raspisati referendum o novom Ustavu koji bi omogućavao dalju integraciju Evrope:

„Ako želimo da idemo dalje sa evropskim ujedinjenjem, tako da delove državnih nadležnosti nepovratno predamo evropskim institucijama, onda će jednog dana doći do toga da članice EU više ne odlučuju o nekim stvarima pa ćemo morati da održimo referendum o članu 146 Osnovnog zakona…“

Druga je stvar što nemački Osnovni zakon zapravo ne dopušta mogućnost referenduma o pojedinačnim pitanjima. Da bi to mogao, najpre bi morao da se održi referendum na osnovu koga bi taj Osnovni zakon, koji je još uvek prelaznog karaktera i kao provizorijum pod nadzorom saveznika nastao odmah posle Drugog svetskog rata, ustupio mesto pravom Ustavu.

Autor: Saša Bojić (ard)
Odgovorni urednik: Ivan Đerković