1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Registracija Hrvatske pravoslavne crkve?

15. mart 2010.

U Zadru je najavljeno „obnavljanje“ Hrvatske pravoslavne crkve. Te najave naišle su na žestoke reakcije SPC, srpskih udruženja, kao i političkih predstavnika Srba u Hrvatskoj.

https://p.dw.com/p/MTIp
Episkop dalmatinski Fotije poručuje vernicima da se ne boje i ne primaju lažne pastire i propovednikeFoto: AP

Episkop dalmatinski Fotije obratio se pismom predsedniku Republike Ivi Josipoviću kako bi on svojim predsedničkim autoritetom zaustavio najavljenu registraciju Hrvatske pravoslavne crkve. Episkop smatra da se ne radi ni o kakvoj verski tolerantnoj instituciji, što tvrde inicijatori, nego o nečemu što ne bi bilo od koristi ni Hrvatskoj ni njenim građanima. Dalmatinski episkop je čak uveren da bi to udruženja moglo pridoneti ponovnoj eskalaciji rasnih teorija i verske netrpeljivosti.

„Reč je o jednom zlokobnom udruženju, koje u svom temeljnom programu ima negaciju drugoga – trenutno Srba i Srpske pravoslavne crkve“, smatra episkop Fotije. Pojašnjavajući svoja gledišta, on navodi da se osnivački program Hrvatske pravoslavne zajednice poziva na „utemeljenje i povijesno izvorište u Pavelićevoj NDH“, budući da je upravo u NDH 1942. „formirana tzv. Hrvatska pravoslavna crkva, s ciljem potpunog uništenja i zatiranja Srba i Srpske pravoslavne crkve na prostorima Hrvatske“.

Zamenik predsednika Srpskog narodnog vijeća, krovnog udruženja Srba u Hrvatskoj, Saša Milošević takođe se protivi ideji obnove Hrvatske pravoslavne crkve jer, kako ističe, radi se o čistom ustaškom revizionizmu koji je zakonski podleže mogućoj tužbi. Na internet stranici Hrvatska pravoslavna zajednica nalazi se, naime, karta Hrvatske iz doba NDH, dakle zajedno s Bosnom i Hercegovinom i delovima Srbije, a i govori se o oduzimanju imovine Srpske pravoslavne crkve. Uz sve to, poručuje se onima koji ne prihvataju obnovu Hrvatske pravoslavne crkve da u tom slučaju napuste Hrvatsku. „Jasno je da se tu ne radi ni o veri, ni i vernicima ni o hrišćanstvu. Oni zapravo prizivaju zlo i mržnju“, ističe Milošević.

Proustaški karakter udruženja

Iguman Jelisej und Ivo Matanovic
Iguman Jelisej i Ivo MatanovićFoto: DW

I dok se predstavnici pravoslavnih Srba i srpskih udruženja nadaju da zbog proustaškog karaktera udruženje Hrvatska pravoslavna zajednica neće moći da se registruje, inicijatori – sekretar Ivo Matanović i iguman Jelisej, koji dolazi iz Crne Gore, ponavljaju kako oni samo poštuju želju pravoslavnih vernika, koji se ne osećaju Srbima, za osnivanjem svoje nacionalne crkve.

Kao ključni argument za osnivanje Hrvatske pravoslavne zajednice, inicijatori navode nespojivost hrvatskog suvereniteta s činjenicom da ingerenciju nad pravoslavcima u Hrvatskoj ima neka druga država. Sekretar inicijativnog odbora Ivo Matanović dodaje:

„Mi ne želimo biti priljepak ničiji, mi smo ono što jesmo, mi smo pravoslavci, mi smo Hrvati. Onda ćemo i svoje duhovne potrebe obavljati u našoj crkvi.“

Matanović i iguman Jelisej najavljuju da će pravoslavne vernike vratiti u ispražnjene crkve, a episkop Fotije poručuje vernicima da se ne boje i ne primaju te lažne pastire i propovednike, već da čuvaju svoju svetu Pravoslavnu crkvu i svoju veru, svoju krsnu slavu i svoje dalmatinske svetinje.

Šta je potrebno za registraciju?

Uz tri najveće konfesije, u Hrvatskoj su registrovane i manje crkvene zajednice, kao i brojne sekte, grupe i verski pokreti. Za registraciju neke crkvene zajednice potrebno je da ona deluje najmanje pet godina i da ima 500 registrovanih članova.

Iguman Jelisej tvrdi da u njihovoj grupi već ima 430 registrovanih osoba, a inicijatori su uvereni da će za godinu dana uspeti da obnove Hrvatsku pravoslavnu crkvu, „koja je već postojala“. Nadaju se da će Hrvatska pravoslavna crkva biti proglašena primarnom i glavnom pravoslavnom crkvom u Hrvatskoj.

Treba reći i da šira javnost ne pokazuje neki veći interes za celu tu priču. Možda i zato jer je Matanović poznat po više svojih neoustaških inicijativa, na koje niko nije i ne želi reaguje, već se on tretira kao beznačajna pojava, bez ikakve društvene težine.

Autorka: Gordana Simonović, Zagreb

Odgovorni urednik: Ivan Đerković