1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Restauracija reljefa u hramu Angkor Vat

21. decembar 2006.

Jedinstveni klesarski radovi od kamena svedoče o hiljadu godina staroj civilizaciji Kmera. Oni oblažu zidove hrama Angkor Vat u Kambodzi, koji je 1992 UNESCO proglasio delom Svetske kulturne bastine.

https://p.dw.com/p/BASg
Hram Angkor Vat u Kambodzi
Hram Angkor Vat u KambodziFoto: dpa

Ali veliki delovi hrama su ugrozeni od raspadanja. Restauratori i inzinjeri fotografije, u okviru nemačkog projekta za konzervaciju po nazivom Absara sa Fakulteta u Kelnu, bore se za očuvanje ovog jedinstvenog spomenika kulture, i to naucno potkovanim i stalno usavrsavanim metodama. Prirodno raspadanje, zapostavljenost i neadekvatne restauracije ugrozavaju ovu Svetsku kuturnu bastinu.

Visoko na glavnom hramu u Angkor Vatu podignuta je skela. Zaposleni koji rade na nemackom projektu bave se sprecavanjem raspada kamenih reljefa i njihovom restauracijom. Proteklih godina je vec u jednom hodniku restauriran 100 metara dugacak kamenorez, objašnjava Hans Lajzen, vodja projekta:

„Da upravo se nalazimo u severozapadnom paviljonu, ugaonom paviljonu koji vodi do dugacke galerije sa čuvenim reljefima ili kamenorezima, i ovde su pre 12 godina preduzete mere konzervacije. U tu svrhu su upotrebljeni materijali koji se danas vise ne koriste, i zato moramo kako bi zastitili ove reljefe da ih vratimo u stanje pre sprovodjenja restaurativnih mera. Zato su sada ovde naši restauratori. Oni koriste kompresivne zavoje i rastvorna sredstva kako bi uklonili smolu sa kamena, potom uzimaju cement koji je ovde otklonjen iz svih zlebova, pukotina i ostecenih delova. Na kraju sledi proces gde sa adekvatnim materijalima koje smo sami razvili, zapušavamo pukotine i osiguravamo oštećena mesta.“

Krajem devedesetih godina Hans Lajzen i njegovi studenti sa Fakulteta u Kelnu započeli su brigu o konzervaciji hrama Angkor Vat. Lajzen kaze:

„Na Fakultetu u Kelnu je jedan ceo semestar posvećen praksi. Studenti nakon odslušanog trećeg semestra, citav semestar provode u radionicama, a u medjuvremenu je dosta i onih koji ovde dodju. Na početku su mnogi bili suzdržani, ali sada imamo relativno veliki broj studenata. Od početka godine pa do leta imaćemo ovde šestoro studenata. Takodje postoje i studenti koja znanja stečena ovde, mogu da proširuju tokom daljeg studiranja. Trenutno je dvoje njih ovde vec treći put. I naposletku imamo studente koji ovde pišu svoje diplomske radove.”

Mnoge reljefne predstave plesačica i boginja, koje se zovu Absaras, sačuvane su proteklih godina od neposrednog raspadanja. Ali zub vremena napada ove spomenike kulture, što je nemoguće zasutaviti, kaže Hans Lajzen:

“Reč je o problemu starenja. Ovde, za razliku od Evrope, imamo visoku koncentraciju štetnih materia u vazduhu, koje su u Kambodži znatno doprinele raspadanju. Reč je o prožimanju uticaja vode i kamena. Kamen sadrži komponente, koje nakon upijanja vode, počinju da se šire. A kada se kamen ponovo osuši, nakon pljuska počinju opet da se skupljaju. “

Zaposleni koji rade na nemačkom projektu, pored konzervacije reljefa u hramu Angkor Vat, sastavili su i opsežnu dokumentaciju o slikama relje fa. Specijalnim postupkom usnimili su na primer zidni reljef, dugačak više od 90 metara, sa jednom jedinom fotografijom.