1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Revizija istorije i relativizacija zločina

Zoran Arbutina18. oktobar 2007.

Među istoričarima postoji nepodeljeno mišljenje da su posle Drugog svetskog rata počinjeni zločini u Sloveniji, ali oni isto tako upozoravaju na opasnost od poređenja zločina.

https://p.dw.com/p/BsDB
Memorijalni spomenik u SrebreniciFoto: AP

"Dosada se govorilo kako je u Srebrenici izvršen najveći masakr nakon kraja Drugog svjetskog rata. Titovi zločini su, međutim, mnogo veći od onih Miloševića, Mladića i Karađića." - to je jedan od zaključaka u tekstu Karla-Petera Schwarza, objavljenom u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung. Schwarz se tu bavi pitanjem smaknuća više hiljada pripadnika, neke procjene kreću se i do 20 000, ustaških i četničkih jedinica na samom kraju Drugog svjetskog rata na području Slovenije od strane partizana.

Zločini partizana nisu upitni - koliki su razmjeri treba tek utvrditi

Među povjesničarima je uglavnom nesporno da je do masovnih ubojstava posljednjih dana Drugog Svjetskog rata, ili čak nakon završetka ratnih operacija, na području Slovenije dolazilo. O toj temi je još 1978 godine pisao britanski povjesničar ruskog porijekla, Nikolaj Tolstoj, a posljednjih desetak godina izvršena su neka iskapanja na području Teznog kod Maribora. Točan broj ubijenih se zasada ne zna, zasada su sve procjene vrlo nepouzdane. Aktielne tvrdnje o navodno najmanje 15 do 20 hiljada ubijenih su čista špekulacija, tvrdi zagrebački povjesničar Ivo Goldstein:

"U ovom trenutku nitko ne zna koliko je ljudi tamo doista pobijeno, jednostavno zato üto se tek radi o procjenama, i treba napraviti puno detaljnija i studioznija istraživanja od dosadašnjih."

Usporedba zločina ima za cilj političku manipulaciju

Po njegovom mišljenju nema znanstvene osnove za bilo kakvu usporedbu zločina iz Drugog Svjetskog rata sa zločinom u Srebrenici. Historijske su okolnosti bile poptpuno drugačije, jednako kao i političko okruženje. Po Goldsteinovom mišljenu, uspoređivanje zločina sa namjerom da se umanji strahota Srebrenice i ublaži odgovornost srpskog vojnog i političkog vrha na čelu sa Miloševićem, Karađićem i Mladićem, primjer je politikantskog revizionizma historije, i pokušaja manipulacije:

"Svatko tko povezuje zločine iz 1945 sa ovima iz 1991-95, i na takav način govori što je tu veće, a što manje, nije ništa drugo nego manipulator. Takvo povezivanje ne može se znanstveno opravdati, i može se shvatiti isključivo kao želja za političkom manipulacijom."

Nedopustivo umanjivanje odgovornosti za Srebrenicu

I Njemački politolog i stručnjak za Balkan, Franz-Lothar Altmann iz Berlinske Fondacije za znanost i politiku, smatra da se svakom pokušaju relativiranja krivice i odgovornosti za zločin u Srebrenici mora odlučno suprotstaviti:

"Mislim da se svaki pokušaj da se tu nešto relativira mora odbaciti. Ne mogu se uspoređivati zločini, svaki je strašan za sebe. I ne radi se o tome da li je više ljudi pobijeno tu nego negdje drugdje, čime se onda onaj drugi zločin umanjuje. To se u svakom slučaju mora odbaciti."

...navodi Altmann i dodaje da je upravo nakon Drugog Svjetskog rata trebalo nešto naučiti, ali da tragičan slučaj Srebrenice pokazuje da se ništa naučilo nije. Odgovornost počinitelja to, međutim ne umanjuje.

Srbija se mora suočiti sa istinom i sa odgovornošću

Upravo to međutim - pokušaj da se umanji odgovornost srpske strane za zločin u Srebrenici i uopće ratne zločine u BiH - osnovni je cilj sadašnjeg uspoređivanja partizanskih zločina sa masakrom u Srebrenici, smatra predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko:

"Što se tiče ralativizacije srebreničkog zločina, to je apsolutno pokušaj revizije onoga što se ovdje dešavalo i amnestiranja srpske strane za odgovornost za taj zločin. Mislim da to die na štetu svima nama koji pokušavamo da nekako natjeramo ovu zemlju da se suoči sa tim zločinima. Ukoliko ta relativizacija bude išla izvana, mislim da će to imati negativnog efekta na društvo ovdje, na taj proces suočavanja, i za neku vrstu moralne obnove koja je imperativ za ozdravljenje srbijanskog društva."

.....smatra predsjednica Helsinškog odbora za zaštitu ljudskih prava u Srbiji, Sonja Biserko.