1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Rusija ne može energenatima da ucenjuje EU

Nils Nauman25. jun 2007.

Nemačko predsedništvo Evropskom unijom okončava se za pet dana a Berlin nije uspeo da ostvari jedan od glavnih ciljeva: nove temelje energetske razmene sa Moskvom

https://p.dw.com/p/BAUW
Ne preti zavrtanje slavina: prespojnica rusko-evropskog gasovoda u Mađarskoj
Ne preti zavrtanje slavina: prespojnica rusko-evropskog gasovoda u MađarskojFoto: AP

Nova godina 2006. Rusija u sred najoštrije zime prekida isporuke zemnog gasa Ukrajini. Sukob oko povećanja cena ruskog gasa time je bio dostigao vrhunac a posledice su osetile i neke članice Evropske unije. U Uniju je dolazilo manje gasa jer najvažnija trasa gasovoda iz Rusije ka Evropi prolazi kroz Ukrajinu.

U Briselu su nakon toga ukazivali da je konflikt Moskve i Kijeva oko gasa jasno stavio do znanja Evropljanima koliko su zavisni od ruskih isporuka energenata. Baltičke države od njih zavise u potpunosti, Mađarska i Češka do 70 odsto a Nemačka do 35 procenata. Evropska unija, sve ukupno, više od trećine gasa i nafte uvozi iz Rusije.

To je bio jedan od povoda da nemačko predsedništvo Unijom pokuša da energetsku saradnju sa Moskvom postavi na nove temelje. Trebalo je da oni međunarodnopravno budu utvrđeni novim sporazumom o partnerstvu ali od toga još nije bilo ništa. Pregovori već mesecima nikako da počnu jer ih blokira poljska vlada. Razlog tome su u suštini prilično banalne nesuglasice oko izvoza poljskog mesa u Rusiju. Tu obe strane tako beskompromisno zastupaju svoje stavove da ni nemačko predsedništvo Evropskom unijom nije uspelo da doprinese popuštanju.

Roland Gec, stručnjak za Rusiju u berlinskoj Fondaciji za nauku i politiku, upozorava da sve to nikako ne sme da znači da Rusiju treba da sve optuživati. Istovremeno je prilično uveren da ruske komapnije neće doći u iskušenje da obustave isporuke energenata Evropi:

O-Ton Gotz /deutsch/

«Ta bi preduzeća onda belžila ogromne gubitke a bila bi i potpuno izbačena sa evropskog tržišta. Takav scenario je gotovo groteskan. Ruske naftne i gasne kompanije za cilj imaju zarađivanje novca i one taj novac zarađuju na evropskom tržištu. Pomisao da bi u tome bilo šta moglo da se promeni čista je spekulacija.»

U pitanju je obostrana zavisnost, ističe berlinski ekspert Roland Gec, i ponavlja da je ruskim firmama evropsko tržište neophodno koliko su i Evropljanima potrebne ruske isporuke energije:

O-Ton Gotz/ deutsch/

«Velike mušterije ne možete ucenjivati. To možda jeste problem za manje države, baltičke zemlje ili Moldaviju, koje bi mogle da budu izložene političkim ucenama jer za ruske izvoznike nisu toliko bitne koliko veliki potrošači. U njihovom slučaju energetske kompanije bi mogle da prihvate neku vrstu političke instrumentalizacije u svrhu diskiminacije.»

Dakle, ako Evropska unija bude nastupala jedinstveno neće biti opansosti po njene članice. Prema zemljama kakva je Gruzija Moskva će, međutim, i u buduće moći politički da koristi svoju poziciju moćnog isporučioca energije.