1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

SAD: Spasavanje banaka ili bankrot?

Jens Borers3. mart 2009.

Američka banka AIG po četvrti put će dobiti pomoć države. Ovoga puta - 30 milijardi dolara u vidu garantnog kredita. Tako su američki poreski obveznici do sada u AIG uložili ukupno 180 milijardi dolara.

https://p.dw.com/p/H4WC
Sedište AIG-a u Njujorku
Sedište AIG-a u NjujorkuFoto: AP

Edvard Lidi, koji je prošlog septembra imenovan za predsednika upravnog odbora, pokušao je to na sledeći način da obrazloži telelviziji En-Bi-Si (NBC):

„Ne spasava se time samo AIG. Mi štitimo naše korisnike time što osiguravamo opstanak AIG-a i trudimo se da ovu tešku ekonomsku situaciju ne učinimo još težom".

Američki ministar finansija Timoti Gejtner po svemu sudeći ne može da zamisli ništa gore od propasti ovog koncerna. AIG sarađuje sa više od sto zemlja širom sveta. 74 miliona ljudi osigurano je kod AIG-a, a među njima su i nemačke opštine. One su delimično prodale svoje kanalizacione sisteme, trolejbuse i deponije smeća američkim investitorima, a onda ih ponovo iznajmile od njih. Ti ugovori višestuko su osigurani kod AIG-a. Ukoliko bi osiguravajuće polise bile anulirane, opštine bi morale da obezbede nove i to po znatno višoj ceni.

U Americi su u panici i privatni potpisnici osiguravajućih polisa. Ako AIG propadne i oni će morati da se staraju o novim ugovorima koji će isto tako biti skuplji. Zbog toga američka vlada čini sve kako bi se AIG održao u životu. Ali ne samo AIG...

Džezef Štiglic na poslednjem Svetskom ekonomskom forumu u Davosu
Džezef Štiglic na poslednjem Svetskom ekonomskom forumu u DavosuFoto: AP

Štiglic: Zašto ne ulažemo u penzione fondove?

Nemački ministar finansija Per Štajnbrik je još prošlog novembra upozoravao. Bila je greška dozvoliti da investiciona banka „Leman Braders“ bankrotira.

„Najdramatičniji slučaj, koji sam imao pred očima, a koji bi nas u Evropi takođe pogodio, bio je AIG. To je bio najdramatičniji slučaj. To bi imalo daleko veće posledici nego što je to slučaj sa Leman Bradersom.”

Od tada se situacija u osiguravajućim društvima dramatično pogoršala. Same osiguravajuće polise nisu problematične. Međutim, finansijske uslužne delatnosti AIG-a su te koje su ceo koncern uzdrmale. Naime, AIG je osigurao proizvode koji su se bazirali na hipotekarnim kreditima.

Obaminoj vladi je bankrot AIG-a očito veliki rizik. To bi imalo katastrofalne posledice po celu američku privredu. Zbog toga se ulažu milijarde evra. Džozef Štiglic, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, sve to kritikuje. Njegovo pitanje glasi: Zbog čega radimo sve to?

„Da li američki poreski obveznici žele da spasavaju strane investicije? Može biti da su penzijski fondovi ugroženi. Pa da, jedni će preživeti, a drugima će biti potrebna pomoć države. Ali u tom slučaju bi trebalo da usmerimo poreski novac u tom pravcu. Ne u pravcu koji nam nameće AIG.”

Štiglic time misli na direktnu pomoć onima koji će biti pogođeni bankrotom AIG-a. To bi bio pravi recept. Umesto što se jedan koncern održava u životu u jednoj situaciji koja mu možda ni ne omogućava preživljavanje.