1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sajam knjiga raste – izdavači se muče!

16. oktobar 2009.

Sajam knjiga u Beogradu je drugi po posećenosti u Evropi - odmah posle frankfurtskog koji je upravo u toku. Ovogodišnji Sajam u Beogradu biće najveći do sada. Ipak, to ne odražava pravo stanje stvari u izdavaštvu.

https://p.dw.com/p/K7Ld
Ovogodišnji Sajam će srušiti prošlogodišnji rekord
Ovogodišnji Sajam će biti veći nego ikadFoto: Jovan Popovic

Stanje u srpskom izdavaštvu je dosta mutno jer postoji veliki broj izdavačkih kuća koje nisu profilisane. Nejasno je čime se bave, koja je njihova publika i koje vrednosti zastupaju. Takve kuće ne mogu da opstanu na tržištu, posebno ne u doba krize, kaže za Dojče vele glavni urednik mlade izdavačke kuće „Arhipelag“ Gojko Božović. On dodaje da je u teškim vremenima, ključ opstanka na tržištu prepoznatljivost i autorske vrednosti.

„Mi dobre stvari delimo sa čitaocima - to su autorske ideje i projekti. S druge strane, delimo i probleme sa čitaocima, tako da, koliko god da je kriza uzela maha i pogodila sve sektore poslovanja i sve strukture, „Arhipelag“ se trudi da bude što je moguće bolji, jer to jeste pravi izazov: biti bolji kada je teško. Ove godine imaćemo više objavljenih naslova nego prošle godine – 42. To su knjige iz oblasti savremene svetske književnosti, istoriografije, političke teorije, ekonomije i psihologije, odnosno iz domaće i strane literature.“

Izdavačka kuća „Arhipelag“ postoji već tri godine i za sada sva sredstva crpi iz tržišta. Činjenica da kuća nikome nije ostala dužna, kaže Božović, ne znači da drugi njima nisu ostali dužni.

I kriza i dugoročni problemi

I zamenik direktora izdavačke kuce „Klio“ (Clio) Nataša Ðelošević smatra da je dugovanje, trenutno, jedna od najčešćih poteškoća u izdavaštvu. Ona kaže da, iako se njihova ponuda razlikuje od drugih izdavačkih kuca, „Klio“ ipak deli deo nevolja sa ostalim izdavačima. To je, pre svega, pad prodaje knjiga.

„Ono što nas najviše brine, to su dugoročni problemi. Oni se ogledaju u padu standarda struke i prepuštanju knjige tržištu. Knjige koje „Klio“ objavljuje, nisu namenjene zabavi, nego sticanju novih saznanja, a znanje se baš i ne postavlja najviše na lestvici vrednosti, te utoliko i tražnja takvih knjiga opada.“

Nataša Ðeloševic dodaje da se „Klio“, iako je tokom ove godine imao nešto manji broj štampanih naslova nego prošle, okreće novoj čitalačkoj publici, kojoj će uskoro ponuditi elektronska izdanja knjiga.

Veći Sajam nego ikad

Frankfurtski sajam je najposećeniji u Evropi
Frankfurtski sajam je najposećeniji u EvropiFoto: FrankfurterBuchmesse

I dok svaka izdavačka kuća nosi teret krize na svoj način, bliži se 54. Međunarodni Sajam knjiga u Beogradu, koji počinje 26. oktobra. Direktor Beogradskog sajma Anđelko Trpković kaže da organizatori imaju drugačiji pogled na stanje od mnogih izdavača:

„Ove godine će Sajam knjiga biti veći nego ikada. Mi smo stavili na raspolaganje četiri i po hiljada kvadratnih metara prostora za izlagače, pa i više, a još dva i po za prateće programe. Na osnovu toga bi se moglo reći da je to najbolja godina srpskog izdavaštva, što sudeći prema stvarnosti, očigledno nije. Imamo, dakle, finansijsku oseku, ali očigledno postoji jaka potreba da se baš u teškim trenucima na pravi način postave smernice budućeg razvoja.“

Na ovogodišnjem beogradskom Sajmu knjiga biće svi izdavači koji su izlagali i prošle godine. Ohrabrujuće je to, smatra Trpković, što se svako od tih izdavača potrudio da dovede što veći broj pisaca iz inostranstva.

autorka: Tanja Miščević

odg. urednica: Sanja Blagojević