1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sajam poljoprivrede u vreme kada su traktori na ulicama

18. januar 2024.

Koliko može da košta litar mleka? Koliko vredi šnicla? Najveći poljoprivredni sajam u Berlinu, koji se održava od 19. do 28. januara, poljoprivrednici žele da iskoriste da ukažu na svoje probleme.

https://p.dw.com/p/4bQ0S
Nezadovoljni poljoprivrednici protestuju u Berlinu
Nezadovoljni poljoprivrednici protestuju u BerlinuFoto: Manngold/IMAGO

Pilići se šetaju unaokolo i kljucaju, prasići se igraju pod lampom koja greje, farmer vodi ogromnog bika držeći ga prsten na njušci u obor u kojem je podastrta sveža slama. Na „Zelenoj nedelji“ (Grüne Woche), najvećem svetskom sajmu poljoprivredne i prehrambene industrije koji se održava u Berlinu, farmeri žele da se pokažu u najboljem svetlu.

Na „Zelenoj nedelji“ krave su na svežoj slami i imaju dovoljno prostora
Na „Zelenoj nedelji“ krave su na svežoj slami i imaju dovoljno prostoraFoto: Messe Berlin GmbH

Ali, ove godine baš i nema pozitivnog raspoloženja. Previše su sveže slike desetina hiljada besnih poljoprivrednika koji su nedelju dana blokirali puteve svojim traktorima i naglas iskaljivali svoju frustraciju.

Prvo i najvažnije: nemačka vlada želi da ukine subvencije na dizel-gorivo koje se koristi u poljoprivredi.

„Ne mogu da se setim da su farmeri na takav način iskazali svoje nezadovoljstvo politikom još od pada Berlinskog zida“, kaže Joahim Rukvid, predsednik Nemačkog udruženja poljoprivrednika sumirajući raspoloženje koje vlada uoči sajma „Zelena nedelja“.

Nemci vole da kupuju jeftino

U stvari, ukidanje subvencija bio je samo okidač za proteste. Poljoprivreda je visoko subvencionisana grana privrede i ona već dugi niz godina ne može da živi samo od plodova svoga rada.

U mnogim gazdinstvima i preduzećima polovina prihoda dolazi od dodatnog finansiranja, posebno iz Evropske unije. To izaziva frustracije.

U poređenju s drugim evropskim zemljama, Nemci troše veoma malo na hranu. Prema podacima Saveznog zavoda za poljoprivredu i hranu, u 2022. godini to je u proseku iznosilo samo 11,5 odsto prihoda domaćinstva.

Samo u Irskoj, Luksemburgu i Austriji ljudi troše manje. Poređenja radi, u Italiji 14,4 odsto, a u Francuskoj 13,3.

Diskontni lanac Aldi već decenijama uspešno posluje u Nemačkoj
Diskontni lanac Aldi već decenijama uspešno posluje u NemačkojFoto: Revierfoto/IMAGO

Veliki lanci diskont-prodavnica diktiraju cene

Jedan od razloga za niske cene u supermarketima je tržišna moć maloprodajnih koncerna. Manji trgovci su poslednjih godina nestali, a lanci diskont-prodavnica postali su veći.

Nemačku su podelili „Edeka“, „Reve“, „Lidl“ i „Aldi“. Oni diktiraju cene proizvođačima hrane. Ko nije spreman da isporučuje jeftino, nestaće sa rafova.

Na dnu tog lanca snabdevanja su farmeri, koji često ne dobijaju odjednom onoliko novca koliko ih košta proizvodnja mleka, mesa, žitarica i povrća. Istovremeno, zakonski zahtevi za farmere u pogledu dobrobiti životinja, klime i zaštite vrsta, poslednjih godina znatno su se povećali.

„Poljoprivreda ne može da ispuni tako visoke zahteve, a da istovremeno proizvodi najjeftiniju hranu. Postoji jaz i on se mora premostiti“, kaže Martin Šulc, predsednik Radne grupe za ruralnu poljoprivredu.

Četrdeset centi više za kilogram mesa?

Stručnjaci godinama razmišljaju kako da se taj jaz premosti. Nakon što je 40.000 farmera 2019. demonstriralo u Berlinu kako bi skrenuli pažnju na njihovu nesigurnu situaciju, osnovane su dve komisije: jedna o budućnosti poljoprivrede, druga za stočarstvo.

Dodatni troškovi za to da se u stočarstvu poboljšaju mere za dobrobit životinja procenjeni su na 3,6 milijardi evra godišnje do 2040. Kako poljoprivrednici ne bi zbog tih troškova bili ugroženi, stručnjaci su, između ostalog, predložili i poskupljenje proizvoda od životinja. Meso bi, recimo, trebalo da bude 40 centi skuplje po kilogramu. Ti predlozi, međutim, nisu sprovedeni.

Inflacija: Raste pritisak na siromašne

Ministar Ozdemir traži „cente za dobrobit životinja“

Savezni nemački ministar poljoprivrede Džem Ozdemir smatra da je odjednom traženo previše promena i da je zato bilo previše otpora. Taj političar Zelenih na funkciji je sada već dve godine i stekao je dosta iskustva sa onim što se ne može primeniti.

„Kad nešto želite da sprečite, onda uvek nađete nekakve razloge da objasnite zašto to ne može. Tu priču sam već čuo“, kaže.

Ozdemir sada smatra da su protesti poljoprivrednika prilika da se mesu postupno poveća cena. Još ne može da kaže koliko bi to trebalo da bude, ali u početku svakako znatno manje od 40 centi.

Ministar simbolično govori o „centima za dobrobit životinja“. Dodatak bi, kaže, mogao da se naplati direktno od klanica i da se prenese na farmere. Zakon bi trebalo da izradi Savezno ministarstvo finansija, s Liberalima (FDP) na čelu – a to su upravo oni koji su se ranije protivili uvođenju poreza na dobrobit životinja.

Nemački ministar poljoprivrede Džem Ozdemir (desno) i predsednik Udruženja poljoprivrednika Joahim Rukvid
Nemački ministar poljoprivrede Džem Ozdemir (desno) i predsednik Udruženja poljoprivrednika Joahim RukvidFoto: Fabian Sommer/dpa/picture alliance

Kad neće dobrovoljno, možda hoće drugačije

„Većina ljudi želi više zaštite životinja, zaštite klime i zaštite vrsta, ali ne kupuju uvek u skladu s tim“, objašnjava Ozdemir svoj plan. „Sada imamo polugu za to – i to zaista može da bude prava transformacija. Ako želite dobro, nemačko meso, onda morate da me ispratite“, kaže ministar. Drugim rečima: ako više ne bude jeftinog mesa, niko više neće moći ni da ga kupi.

Kristof Minhof to naziva „ideološki potkrepljenim paternalizmom“. Generalni direktor Savezne asocijacije nemačke prehrambene industrije (BVE) iskoristio je početak „Zelene nedelje“ da krene u napad na Ozdemira i kompletnu saveznu vladu.

Ne može ministar da kaže potrošačima šta da kupuju, niti poljoprivrednicima da proizvode ono što se ne kupuje, poručuje Minhof.

„Sve je više novih ideja, i to sve više onih nametnutih odozgo. Istakli smo već da ne želimo politiku u našem frižideru. A ne želi je ni potrošač.“

Kristof Minhof, generalni direktor Savezne asocijacije nemačke prehrambene industrije (BVE) uoči otvaranja sajma „Zelena nedelja“ u Berlinu
Kristof Minhof, generalni direktor Savezne asocijacije nemačke prehrambene industrije (BVE) uoči otvaranja sajma „Zelena nedelja“ u BerlinuFoto: Messe Berlin GmbH

Manje šećera, soli i masti

To se odnosi i na novu strategiju ishrane koju je ministar poljoprivrede Ozdemir upravo pokrenuo. Ona, između ostalog, podrazumeva zdraviju ishranu u radničkim menzama, školskim kantinama i dečijim vrtićima, kao i manje masti, šećera i soli u prerađenoj hrani. Međutim, baš ta tri sastojka su nosioci ukusa koji proizvodnju čine jeftinijom. Njihova zamena košta.

Reakcija prehrambene industrije je shodno tome defanzivna. Vlada pokušava da „proizvođačima izda detaljne propise o njihovoj osnovnoj delatnosti“, kritikuje Minhof.

Veći zahtevi, a ujedno i veći troškovi za energiju, za zaposlene, kao i više birokratije – sve to je dovelo do brzog pada atraktivnosti Nemačke kao poslovne lokacije. Tako situaciju vidi čak 83 odsto kompanija u oblasti poljoprivrede.

Prema istraživanju BVE, samo deset odsto firmi planira da proširi svoja ulaganja u Nemačku, dok 43 odsto želi da ih smanji, a šest odsto planira da potpuno prestane da ulaže u Nemačkoj. „Novac će u budućnosti biti uložen u inostranstvo“, predviđa Minhof.

Nemački poljoprivrednik za DW: „Moram da protestujem“

Traktori uskoro ponovo na putevima?

Običan nemački farmer tu mogućnost nema. Predsednik poljoprivrednika Rukvid najavio je na „Zelenoj nedelji“ da će farmeri nastaviti da protestuju ako vlada ne popusti po pitanju subvencija za dizel.

„Reći ću jednu stvar vrlo jasno: ako se to ne povuče, onda će se farmeri vratiti na ulice kako bi iskazali svoju legitimnu zabrinutost.“

Rukvid kaže i da je dobio podršku od udruženja poljoprivrednika iz drugih evropskih zemalja. „Ponudili su da dođu u Nemačku da podrže naš protest, tako da solidarnost postoji. A razmišlja se i o protestima u nekim drugim članicama Evropske unije.“