1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sajam umetničkih antikvitetai u Kelnu

25. februar 2005.

Dva puta u godini se Keln preobraća u meku ljubitelja umetničkih vrednosti. U jesen se svake godine održava sajam savremen umetnosti, Art Kolonj, a početkom godine se održava smotra umetničkih antikviteta, poznata dosada kao Zapadnonemački sajam umetnosti. Ovogodišnji sajam antikviteta se upravo završava na kelnskom samištu:

https://p.dw.com/p/BAoD
Lezeove slike kostaju najviše
Lezeove slike kostaju najviše

Umetnička dela stara osam hiljada godina su ponuđena na prodaju na ovogodišnjem sajmu umetnosti u Kelnu. 182 galerije iz devet zamalja je od prošle srede do danas izlagalo ovde: probrane umetničke vrednosti, arheološke objekte, pisane spomenike, starostavne njige. Ali i dela klasične Moderne. Tako je tu i najskuplji eksponat, mrtva priroda Fernana Ležea, iz 1939, ponuđen za 1,75 miliona evra. Ali i skupocene grafike i multiplikati su u ponudi ovogodišnjeg kelnskog sajma umetnosti klasike. A, za razliku od jesenjeg Art-Kolonja, na kome galerije prodaju savremenu umetnost, ova smotra, koja nosi naziv, niko više i ne zna zašto, ”zapadno-nemački sajam umetnosti”. Verovatno je taj danas besmisleni naziv ovog sajma naveo organizatore da porazmisle i da se konačno prilagode novim trendovima, odnosno odavno prošlim prelomima u politici i strukturi Nemačke i Evrope. Odlučili su se, konačno, za sajmu daju ovo ime – od iduće godine će se ova smotra zvati Fine Art.

Ove godine je potražnja na sajmu umetnosti u Kelnu veoma živa. Nemačka ionako važi za takozvanu zemlju jeftinoće antikviteta, u poređenju sa susednim zemljama, kaže portparol Udruženja trgovaca umetničkim vrednostima Severne Rajne Vestfalije, Hans-Martin Schmitz. U središtu pažnje je osam hiljada godina stari Tonidol iz severne Grčke, sa raskošnim figurama žena, ponuđen za samo 11 000 evra. Ljubitelji starog slikarstva su oduševljeni ponudama slika dinastije Brojgel, pa Osvalda Ahenbaha ili Karla Fridriha Lesinga. A na sajmu su prodavana i platna slikara klasične moderne, Emila Noldea, Paula Kela, Kirhnera, ili pozni radovi Lajonela Fejningera. Tu je bilo i ponešto od savremene umetnosti. Na primer "Mala glava", rani rad Gerharda Rihtera, iz 1966, po ceni od 150 000 evra.

Ljubitelji antikvitetskih knjiga su za 4000 evra mogli da kupe prva izdanja Franca Kafke, pa knjige ekscentrika Arnoa Šmita. A ljubitelji umetnosti drugih kontinenata su videli na sajmu figuru Bude iz Sijama, ili skulpturu Dogonove majke, biser afričke umetnosti, ponuđenu za 125 000 evra.

Bogata ponuda. I prored krize se umetničke vrednosti i te kako kupuju. Jedini problem je, smatraju neki, rani termin u godini. Galerista Tomas fon Salis kaže:

”Moj problem je prerani rok održavanja sajma, odlučno je da bude pre sajma u Mastrihtu. Smatram da to nije bilo pametno, jer većina mušterija odlazi u Matriht.”

O svojoj ponudi je galerista Tomas von Salis rekao:

”Imamo izuzetan zid sa radovima Javljenskog, pet platana iz najrazličitijeg perioda, koji ostavljaju jak utisak svojom komapktnošću.”

Na ovogodišnjem sajmu su u ponudi i fotografije, novijeg ili najstarijeg datuma, a to i jeste u trendu razvoja u umetnosti danas. Fotografije je prisutna svuda.