1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sem Kosova, privredna saradnja u prvom planu

21. avgust 2011.

Nemačka kancelarka u posetu Srbiji dolazi sa brojnim privrednicima, što potvrđuje da je Nemačka jedan od najvažnijih privrednih partnera Srbije. Robna razmena dve zemlje kreće se inače oko tri milijarde dolara godišnje.

https://p.dw.com/p/12Kmt
Angela Merkel
Angela MerkelFoto: dapd

Nemačka je Srbiji od 2000. godine doznačila oko milijardu evra pomoći i donacija. U tom pogledu ona je najveći bilateralni donator Srbije. Ta sredstva su uglavnom investirana u infrastrukturu, energetiku, vodosnabdevanje, podizanje kapaciteta lokalnih samouprava, kao i za humanitarne potrebe.

Nemačka je takođe i jedan od najvećih investitora u Srbiji. Zvanični podaci kažu da je Nemačka uložila oko 1,5 milijardi evra u srpsku privredu. Procenjuje se da je ta cifra ipak znatno veća, jer se smatra da je čak jedna trećina austrijskih investicija nemačkog porekla. Olivera Kiro, sekretar Odbora za ekonomske odnose sa inostranstvom Privredne komore Srbije, navodi za DW gde su do sada bile najveće nemačke investicije u Srbiji:

„Najveće pojedinačno ulaganje je kupovina Hemofarma od strane Stada za oko 480 miliona evra, to je farmaceutska industrija. Sledeće ulaganje po veličini je trgovinski lanac Metro Cash&Cary sa nešto preko 160 miliona evra. Jedno od velikih ulaganje je i Meser Tehnogas, preko 100 miliona evra. Hemijska industrija Henkel je takođe jedno od velikih ulaganja sa oko 80 miliona evra. U šećernoj industriji beležimo ulaganje Nord Cukera od oko 50 miliona evra. U Srbiju su uložili i Knauf, kao i brojni investitori u proizvodnji delova za automobile poput firmi Leoni i Norma group, tekstilna industrija Falken, kao i mnogi drugi manji investitori“, kaže Olivera Kiro.

Srbija je pozitivan privredni ambijent

Nemačka privreda je u Srbiji organizovana preko udruženja nemačkih firmi, kaže za DW zamenik predsednika Nemačkog privrednog udruženja u Beogradu Bojan Predojević:

„Tih registrovanih firmi u Srbiji ima oko 360, i one zapošljavaju oko 20.000 radnika. Firme koje su u tom našem udruženju se u jednoj anketi, koja se organizuje svake godine, izjašnjavaju uopšte o privrednom ambijentu u Srbiji. I moram reći da se sve godine unazad, čak računajući ove poslednje tri da ih nazovem kritične krizne godine, uglavnom izjašnjavaju da je Srbija veoma pozitivan privredni ambijent“.

Brže sa EU propisima

Što se tiče potencijala za dalju privrednu saradnju Srbije i Nemačke, Olivera Kiro ističe da postoji i dalje veliko interesovanje nemačkih investitora za ulaganje u delu auto industrije. Takođe, kaže Kiro, Nemačka je zainteresovana za ulaganja u rudarstvo i energetiku, kao i u poljoprivredu i zaštitu životne sredine. Projekti energetike će svakako biti zanimljivi u skoroj budućnosti, dodaje i Predojević. Kao veliki potencijal se prema njegovim rečima pominje i prehrambena industrija, a Srbija tu ima komparativne prednosti u ovom delu Evrope. Kriza je donekle uticala na nivo tih investicija, ali Srbija će svakako ponovo biti atraktivna. Ali, isto tako ona mora i sa svoje strane da uloži dodatni napor, primećuje Predojević:

„I to pre svega proaktivnim pristupom. Ponavljam, neke stvari su možda van naših direktnih mogućnosti, kao što je na primer Kosovo jedan proces koji će potrajati još neko vreme. Ali, u svakom slučaju to je pozitivan poslovni ambijent. To je, recimo, usklađivanje propisa sa Evropskom unijom (EU), i to i brže nego što sama EU traži. To nije nikakva tajna, i Temišvar i Budimpešta su relativno blizu Beograda, to su zemlje sa već uhodanom evropskom perspektivom i praksom poslovanja; jednostavno, Srbija mora što pre da se prilagodi tim uslovima, i da svakome ko želi da investira ponudi iste uslove kao što su oni u Bukureštu, Temišvaru ili Budimpešti“.

Problemi za investiranje

Kada je reč o kritikama nemačkih privrednika na privredno okruženje u Srbiji, Bojan Predojević naglašava da su to uobičajene primedbe koje se mogu pronaći i svakodnevno u srpskim medijima:

„Te kritike se u svakom slučaju odnose, između ostalog, i na državnu administraciju i administrativne tokove. To su sigurno i pitanja vezana za tendere, u zagradi korupciju. Naravno, to su donedavno bili i problemi sa Hagom, sada i problem Kosova. To su svakako argumenti koji ne idu u prilog nekom brzom odlučivanju o investiranju u Srbiju, i to bi trebalo sagledati sasvim realno. Jer, kada sedite negde gore u Nemačkoj, u fotelji u nekoj firmi, i razmišljate o tome da li ćete investirati, svakako da ćete gledati da investirate u zemlju koja ima manje problema“, kaže Predojević.

Kosovo ključna politička tema

Politički problemi i politička stabilnost će zbog svega toga biti i u fokusu pažnje tokom predstojeće posete nemačke kancelarke Angele Merkel Beogradu. Kako se naglašava u najavama te posete, teme razgovora će biti bilateralni odnosi Srbije i Nemačke, međunarodne teme, kao i situacija na Balkanu. Ključno političko pitanje za obe strane će biti problem Kosova. Nemačka trenutno ima 1.100 vojnika u misiji Kfor na Kosovu, i Nemačka pojedinačno ima najveći broj vojnika u ovoj misiji.

Srbija je sa druge strane u delikatnoj situaciji, jer poseta Angele Merkel dolazi u trenutku očekivanja kandidature za EU, ali i smirivanja situacije na severu Kosova nakon pokušaja Prištine da preuzme kontrolu graničnih prelaza. Analitičari i diplomatski izvori u Beogradu procenjuju da će Merkelova srpskim vlastima pojasniti da nema podele Kosova, i da sever Kosova u najboljem slučaju može da dobije neku vrstu autonomije. Navodi se takođe da bi Merkelova mogla zatražiti od vlasti u Beogradu da ugasi institucije države Srbije na Kosovu.

Autor: Ivica Petrović, Beograd
Odg. urednik: Jakov Leon

Angela Merkel und Boris Tadic
Foto: AP
Olli Rehn, Angela Merkel, Boris Tadic
Foto: AP