1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Siromaštvo na Kosovu

13. avgust 2007.

Na Kosovu opterećenom mnogim nerešenim političkim pitanjima, siromaštvo je takodje veliki kamen spoticanja za tamošnje društvo.

https://p.dw.com/p/BU3Z
PrištinaFoto: picture-alliance/ dpa

Prema poslednjim istraživanjima Svetske banke oko 15 posto stanovnika Kosova je ekstremno siromašno i živi sa samo 94 centa na dan, što je manje od 30 eura mesečno. Drugim rečima, više od 20 hiljada kosovskih porodica živi samo od socijalne pomoći, dok je još oko 7 hiljada porodica na pragu ekstremnog siromaštva.

Zvaničnici Ministarstva za rad i socijalno staranje u Vladi Kosova kažu da se protiv ekstremnog siromaštva bore svim raspoloživim sredstvima. Muhamet Djocaj, direktor Departmana za socijalno staranje, ističe da je u 2007. godini 127 miliona eura izdvojeno za različite socijalne programe, dok je 30 miliona eura namenjeno isplati socijalne pomoći. ”Za manje porodice i pojedince socijalna pomoć se kreće od 35 eura mesečno do 75 eura za porodice sa sedam i više članova”, kaže Djocaj i dodaje da je ta suma dovoljna samo za hranu u energetskoj vrednosti od 2 100 kalorija dnevno, dok svi ostali troškovi ostaju nepokriveni.

U borbi protiv siromaštva, prema mišljenju radnika Crvenog krsta, problem predstavlja sve manja zaintresovanost stranih donatora, ali i nedostatak solidarnosti u kosovskom društvu. Feride Hiseni naglašava da strani donatori više ne smatraju da je Kosovu hitno potrebna pomoć i dodaje: ”Mi iz Crvenog krsta slobodno možemo reći da je situacija na Kosovu upravo sada alarmantna zbog ekonomskog stanja stanovništva, zato što ljudi vape za elementarnim životnim stvarima”, ističe Hisenijeva.

S druge strane, eksperti za ekonomska pitanja ocenjuju da kosovske institucije nisu efikasne u borbi protiv ekstremnog siromaštva. Fljamur Keća iz Privredne komore Kosova, kaže da nakon rata stepen siromaštva nije smanjen, već je čak i uvećan, i da to ukazuje na nedostatak ozbiljnosti u tretiranju ovog pitanja.

”Realno gledano malo je učinjeno u tom pravcu i mislim da kosovske instituciije moraju mnogo više da se bave tim problemom. To nije mali problem, pored rešenja statusa, to je jedan od najvećih problema,” ocenjuje Keća.