1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Skratiti procedure - ne vraćati vize

25. mart 2014.

Broj potražilaca azila sa Zapadnog Balkana u zemljama Šengena ponovo raste. Da bi se očuvao bezvizni režim i smanjio pritisak na sistem azila u EU, zemlje-članice skraćuju procedure i ukidaju svaku pomoć.

https://p.dw.com/p/1BVHE
Symbolbild syrische Asylbewerber in Deutschland
Foto: picture-alliance/dpa

U godini za nama, sa Zapadnog Balkana u Evropsku uniju stiglo je oko 50.000 potražilaca azila, što je gotovo šestina od ukupnog broja svih podnetih zahteva za azil u EU. I dok u Evropu dolazi veliki broj ljudi iz Sirije, Čečenije ili Avganistana, kojima je takva vrsta zaštite i pomoći neophodna zbog progona i stanja u njihovim matičnim zemljama, najveći broj zahteva za azil građana Srbije, Makedonije, Albanije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine se odbija kao neosnovan. Zbog takve „zloupotrebe bezviznog režima“, unutar EU više puta je pominjano pitanje ponovnog uvođenja viznog režima za zemlje Zapadnog Balkana.

„Bilo bi loše da se zbog potražilaca azila ponovo uvedu vize. Mnogo je bolje rešavati taj problem zakonski, a ostaviti bezvizni režim, koji predstavlja veliko dostignuće evrointegracionog procesa Zapadnog Balkana“, ponavljaju u Centru za evropsku stabilnost (ESI). U tom cilju, pozdravlja se i namera Nemačke da, kao i neke druge članice Šengena, države Zapadnog Balkana kojima je odobrena vizna liberalizacija stavi na listu „zemalja bezbednog porekla“ čime bi se za njih skratile procedure u obradi zahteva za azil.

„Lažne zahteve za azil podnose oni koji nisu gonjeni ili izloženi opasnosti u svojim domovinama, već oni kojima obrada tog zahteva u EU znači nekoliko meseci besplatnog stanovanja, hrane i zdravstvene zaštite, što je najčešće i više i bolje nego što imaju kod kuće“, kaže u razgovoru za Dojče vele Aleksandra Štiglmajer iz ESI. Istovremeno, Štiglmajer naglašava da će svako i dalje imati priliku da „iznese svoj slučaj“ i da mu se na osnovu činjenica odobri ili odbije zahtev za azil, ali da će sve to neuporedivo kraće trajati.

„Zemlje koje su skratile procesuiranje zahteva za azil imale su i manji broj zahteva. Švajcarska je tako smanjila taj broj na deset procenata u odnosu na ranije godine, Švedska ga prepolovila, a broj zahteva za azil opao je i u Belgiji. Kada procedura za dobijanje azila traje nekoliko nedelja ona je manje interesantna za one koji znaju da su ima šanse da dobiju azil male. Oni neće prevaliti toliki put da bi dve nedelje proveli u kolektivnim centrima i bili poslati kući“, zaključuje Štiglmajer.

Asyl Deutschland Balkan
Porodica Ibrahimović iz Srbije u prihvatilištu u Bad Dobrenu u Nemačkoj sredinom 2012. godineFoto: picture-alliance/dpa

Zajednički sistem na nivou EU

Evropska unija je još 1999. godine počela da radi na zajedničkom sistemu azila koji bi uskladio zakonodavstva i procedure u zemljama članicama kada je reč o potražiocima azila. Petnaest godina kasnije, situacija je daleko od idealne. Pristup jeste harmonizovaniji, usvojeni su zajednički standardi u oblasti prijema potražilaca azila, kao i kriterijumi neophodni za dobijanje statusa azilanta, ali svaka država članica Šengena i dalje ima različiti sistem odbrade zahteva za azil.

„Nova usaglašena pravila vodiće ka pravednijem, bržem i kvalitetnijem donošenju odluka o potencijalnim azilantima“, najavila je komesarka EU zadužena za unutrašnja pitanja Cecilija Malmstrom.

Dok se dogovor o evropskom „paketu za azil“ ne primeni u praksi širom Unije, zemlje članice, na prvom mestu one najviše pogođene prilivom tzv „lažnih“ zahteva za azil, pokušavaju da pojedinačnim izmenama zakonodavstva reše taj problem. Belgija je tako pre dve godine zemlje Zapadnog Balkana stavila na listu „bezbednih zemalja“. Procedure za ispitivanje zahteva za azil za građane ovih zemalja sada traju najviše tri nedelje, a potpuno je ukinuta i finansijska i svaka druga pomoć onima koji su nakon odbijenog zahteva za azil vraćani u zemlju porekla po hitnom postupku. U Nemačkoj je taj proces prošle godine trajao oko tri meseca. U tom periodu, nemačke vlasti dobile su 130.000 zahteva za azil, od čeka je 34.000 bilo podneto od strane građana zemalja Zapadnog Balkana, a za samo njih 40 je ustanovljeno pravo na azil.

Autorka: Marina Maksimović, Brisel
Odgovorni urednik: Ivan Đerković