1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Socijalna pravda

Ivica Petrović28. maj 2008.

Postavljena kao jedan od uslova za formiranje nove vlade, socijalna pravda jeste dominantna tema u postizbornim razgovorima. Ekonomisti primećuju da se to pre svega odnosi na povećanje penzija i sigurnost radnog mesta.

https://p.dw.com/p/E7NJ
Bilo bi lepo da penzija bude 70 odsto prosečne plateFoto: picture-alliance/dpa

Ideja socijalne pravde, koju u političkim pregovorima zastupaju socijalisti, prevedena na običan jezik znači redistribuciju društvenog bogatstva. Ekonomisti kažu da se zahtevi socijalista pre svega odnose na povećanje penzija i sigurnost radnih mesta, ali da se još uvek ne zna ko će i kako finansirati te potrebe jer država nema novca.

Ništa od povećanja penzija

Analize pokazuju da penzije zaostaju za rastom plata u Srbiji, i da je prosečna penzija daleko ispod željenog nivoa od bar 70 procenata prosečne plate; prosečna penzija je tako prošle godine iznosila 15.000 dinara, dok je prosečna plata iznosila 27.000 dinara. Ekonomski analitičar Mijat Lakićević za Radio Dojče vele kaže da socijalisti s razlogom ukazuju na taj problem, naročito stoga što su plate najviše rasle u državnom sektoru: „U tom smislu povećavale su se socijalne razlike na štetu penzionera, i ja lično mislim da bi to nekako trebalo ispraviti. Naravno, tu se postavlja neki zahtev, baš se o tome govori, da penzija bude 70 procenata prosečne plate, ali za tako nešto, hajde da kažemo u dogledno vreme, znači u narednih godinu, ili dve godine, pa i više, prosto neće biti novca“.

Ili je nema ili je prevelika

Sigurnost radnog mesta, tačnije veća prava zaposlenih, druga je ključna tačka socijalne pravde. Tu je situacija već nešto konfuznija; sigurnost radnog mesta praktično ne znači ništa onima koji su nezaposleni, dok prevelika sigurnost radnog mesta u društvenom sektoru sprečava konkurenciju, smatra Lakićević: „Mislim da taj zahtev socijalista nije u redu, jer je i inače kod nas sigurnost radnog mesta, pogotovu u državnom sektoru, prevelika. Mi vidimo da uglavnom oni i štrajkuju, znači uglavnom štrajkuje državni sektor gde i inače ima previše zaposlenih“.

Ideja socijalne pravde stoga samo posredno ima veze sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. To dakle ne znači da će EU direktno finansirati socijalne programe za koje se zalažu socijalisti, ali će investicije i rast privrede omogućiti rast plata i penzija. Ekonomisti ističu da nema socijalne pravde bez integracije u EU, o čemu govori i vest da milijardu evra investicija čeka rasplet oko nove vlade.