1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Specijalni kandidat?

16. mart 2014.

EU bi na sledećem sastanku ministara spoljnih poslova (17.03.) trebalo da dobije okvir za odgovor na pitanje kako dalje sa BiH.

https://p.dw.com/p/1BQER
Bosnien und Herzegowina Sitz der EU in Sarajevo
Foto: DW/S. Huseinovic

Zabrinutost zbog političke, ekonomske i socijalne krize u BiH poznata je i često ponavaljana poruka iz EU. U Briselu su složni i u stavu da BiH, kao jedinstvena i funkcionalana država, ima svoje mesto u porodici evropskih zemalja. Ono što je do sada ostalo nepoznato jeste put i način kako pokrenuti zemlju koja ne napreduje na evropskom, ali ni na unutrašnjem planu.

Šefica evropske diplomatije Ketrin Ešton pozvala je političke lidere BiH da prevaziđu etničke razlike i odgovore na zahteve građana koji žele ekonomski oporavak, radna mesta, vladavinu prava u zemlji. U Briselu naglašavaju da je EU spremna da pomogne BiH na tom putu. Hrvatska je zemljama članicama iznela predlog na osnovu koga bi Unija u slučaju BiH trebalo da osmisli „specifično krojen pristupni proces“. BiH bi, prama stavu Zagreba, trebalo da dobije status „specijalnog kandidata“, koji bi njenim građanima doneo veću sigurnost u evropsku budućnost zemlje, a samim tim bi se pojačao i pritisak na domaće lidere.

„BiH je suočena sa jedinstvenim okolnostima, uključujući i komplikovanu nedavnu istoriju. Umesto da rešavanje tih problema bude preduslov za početak EU procesa BiH, tokom tog procesa trebalo bi da se rešavaju prepreke“, poruka je koju bi Vesna Puisić mogla da prenese svoji evropskim koelgama u ponedeljak.

Zlatko Lagumdzija und Vesna Pusic in Brüssel
Vesna Pusić i Zlatko LagumdžijaFoto: DW/M. Maksimovic

Put za BiH: Specijalni status ili promena Ustava?

Slovenija, koja se među zemljama članicama takođe aktivno zalaže za novi pristup BiH, poručuje EU da konstantno uslovljavanje ne donosi napredak ako politički lideri nisu nisu spremni da se ozbiljno uključe u posao. Dodaje se da se u BiH ne radi samo o pitanjima Sejdić Finci i koordinacionog mehanizma, niti da će rešavanje tih pitanja,na kojima EU trenutno insistira, rešiti pitanje funkcionalosti BiH. Stav Ljubljane je da BiH mora da bude funkcionalna država , koja će postati članica EU, ali da se problem mora prići ”u korenu”. „Dejtonski sporazum je zaustavio rat, ali nije obezbedio funkcionalnu zemlju“, smatra šef slovenačke diplomatije Karl Erjavec. On predlaže pokretanje procesa od strane EU i međunarodnih partnera, kao medijatora, kao i moguću organizaciju još jedne međunarodne konferencije, čiji bi krajnji cilj bila ustavna reforma u BiH, koja bi bila „prihvaćena , a ne nametnuta“ BiH.

Bosnien und Herzegowina Parlamentsgebäude
Parlament u SarajevuFoto: DW/S. Huseinovic

Ideju o promeni Dejtonskog ustava kao jednom od načina za pokretanje BiH iz zastoja ka funkcionalnoj državai koja napreduje ka EU zagovara i izvestilac Evropskog paralamenta za BiH, Doris Pak:

„Federacija je ta koja prvenstveno mora da se struktuira da bi funkcionisala. Takvo uređenje nije njihova krivica, već je tako urađeno u Dejtonu i još pre u Vašingtonu. To sada treba biti promenjeno, a Ešton to mora da shvati i nađe načina da pomogen BiH da prevaziđe problem i krene napred“, poručila je Pack u razgovoru za DW.

ESI: BiH ne sme biti „poseban slučaj“ evrointegracija

U prilog činjenici da bosanskoherecegovački „čvor“ nije lako razmrsiti niti preseći govore i različita, političarima suprotstavljena mišljenja evropskih analitičara. Da je u poslednjih 20 godina bilo „i previše posebnih pristupa i zahteva prema BiH“, koji nisu doveli nigde, smatraju u Evropskoj inicijativi za stablnost (ESI).To je, prema rečima Aleksandre Štiglamjer iz ESI dovelo do toga da se političari u BiH previše oslanjaju na međunarodnu zajednicu u očekivanju da će ona umesto njih rešavati probleme:

„A to se neće dogoditi. BiH je u rukama svojih političara i građana i nigde drugde. Zato mi tražimo od EU da se prema BiH ponaša kao prema bilo kojoj drugoj državi u procesu evrointegracija. Da im objasni standarde i očekivanja da domaći političari krenu tim putem“, kaže Štiglmajer i dodaje da je trenutni prioritet, ne samo za BiH već i ceo region Zapdnog Balkana, ekonomska reforma.

Unruhe in Bosnien und Herzegowina
Protesti u Sarajevu, januar 2014.Foto: klix.ba

Na mogućnost da „ni od hrvatskog ni od slovenačkog predloga ne bude ništa“, upozorava Nikolas Vajt, ispred Nezavisnih diplomata:

„Ono što možemo očekivati jeste nastavak primene klasične paradigme proširenja na BiH, sa nastavkom specijalnog pritisaka u vidu specijalnih političkih uslovaljavanja, kao što je Sejdić Finci slučaj“, kaže Vajt. On navodi da „specijalni pristup“ još nikada nije primenjen u procesu proširenja, ali da se pominjao u slučaju Turske ( koja se već 15 godina vodi kao kandidat za članstvo) , što prema Vajtovim rečima, ne predstavlja dobru vest za BiH.

„Neophodno je pokazati jasnu posvećenost budućnosti BiH i njenom članstvu u EU. Takođe, treba jasno reći da taj napredak BiH nije povezan sa ličnostima na vlasti već sa delima. EU mora da to snažnije nego što je to činila do sad poruči i liderima i narodu u BiH.“

U Briselu ne očekuju da će ministri spoljnih poslova na sledećem sastanku doneti odluke i definisati svoj pristup nastavku evropskog puta BiH. U pitanju je početak procesa koji će trajati u godini pred nama i koji će pripremiti platformu za novi petogodišnji mandat Evropske komisije, čij se novi sastav očekuje od jeseni.

Autor: Marina Maksimović, Brisel

Odg. urednica: Dijana Roščić