1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sporazum će sprečiti šverc i kriminal?

10. avgust 2011.

Sporazum Srbije i Kosova, ostavio je mnoge nedoumice. Iako su taksativno navedene tačke sporazuma, on se različito tumači u Beogradu i Prištini. Kosovski analitičari tvrde da je pozicija Prištine nešto bolja.

https://p.dw.com/p/12Dqf
UN na KosovuFoto: picture-alliance/dpa

Srpski zvaničnici su ga nazvali dobrim, mada ne i idealnim, a Priština rasplet predstavlja sopstvenom pobedom i utvrđivanjem suvereniteta na severu Kosova.

Istina je verovatno negde na sredini, smatra kosovski analitičar i ekonomski ekspert Ibrahim Redžepi. „Vlada doza zbunjenosti ovim sporazumom jer se ono što predstavlja kosovska Vlada ne podudara sa onim što pričaju Boris Tadić i kosovski Srbi. Sporazum je zapravo način da se kupi vreme, da se smanje napetosti i nije trajno rešenje koje će zadovoljiti prištinsku vlast.“

Sve pozivi za nastavak dijaloga

Afrim Hoti, politikolog sa Prištinskog univerziteta, kaže da su već sve glasniji pozivi obema stranama da se vrate za pregovarački sto. Hoti smatra da i kosovski Srbi treba da se raduju sporazumu pošto će on sprečiti šverc i kriminal.

„Sporazum koristi i jednima i drugima. Srbi konačno mogu da uklone barikade dok kosovska strana ima bolju poziciju pred sledeću rundu pregovora. Sprovodi se odluka Prištine o reciprocitetu ekonomskih odnosa sa Srbijom, iako dva granična prelaza ne zavise sasvim od Kosova nego i od Kfora“, kaže Hoti.

Thema Serben im nördlichen Kosovo
Foto: DW

Kfor tolerantan kada su upitanju rokovi?

Prema sporazumu, Kfor će kontrolisati prelaze Jarinje i Brnjak najkraće do 15. septembra. Preduslov svakog dogovora je uklanjanje barikada, što se sukcesivno obavlja na terenu. Sekretar u srpskom Ministarstvu za KiM Oliver Ivanović kaže da je Kfor „tolerantan kada je u pitanju rok za uklanjanje barikada“.

Prištinski analitičar Ibrahim Redžepi ipak je oprezan i poziva međunarodnu zajednicu da otvori četvore oči: „Slike sa severa Kosova me podsećaju na prve dane rata u Hrvatskoj. Ali mi više nismo u 1990. ili 1991. godini i ne mogu ni da zamislim da će doći do ozbiljnije eskalacije. Uprkos tome, zaoštravanja su uvek moguća i međunarodna zajednica mora da bude mnogo aktivnija i da pritiska Prištinu i Beograd kako bi se došlo do trajnog rešenja.“

Autori: Esat Ahmeti / Nemanja Rujević
Odg. urednik: Jakov Leon