1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sprema li se početak kraja globalizacije?

3. oktobar 2013.

Američka monetarna politika iritira zemlje ubrzanog razvoja. Spor oko američkog budžeta mogao bi dodatno da pogorša situaciju. Pojedini stručnjaci već se plaše početka „kraja globalizacije“.

https://p.dw.com/p/19tFw
Ben BernankeFoto: Reuters

Od kako je počela svetska kriza, Američka centralna banka preplavljuje tržišta novcem, u nadi da će tako stimulisati privredu. Direktor te banke Ben Bernank nedavno je najavio da bi „jeftinom novcu“ uskoro mogao da dođe kraj - i izazvao paniku na finansijskom tržištu. Sredinom septembra Bernank menja mišljenje i odlaže planiranu promenu kursa.

„Centralna banka je jedina odrasla osoba u sobi punoj dece“, kaže Bari Ajhengrin, profesor ekonomije na Univerzitetu Berkli. „I kada sva deca kukaju i traže slatkiše, jer nemaju ništa drugo za jelo, Centralna banka ne može da kaže – nema više bombona.“

Ova nejasna monetarna politika ima neprijatne posledice za zemlje koje se ubrzano razvijaju, ali i nerazvijene zemlje, smatra turski ministar finansija Mehmet Šimšek: „Pre nekoliko godina morali smo dobro da pazimo da nas ne preplavi novac. U Turskoj je postojala ta opasnost. A sada preti opasnosti da kapital uopšte ne stigne do nas.“ Naime, pošto se investitori plaše kraja „jeftinog novca“ već su počeli da se povlače iz zemalja kao što su Brazil i Turska.

Proteste in London vor G8 Gipfel
Ako situacija izmakne kontroli, nezadovoljstvo građa je neminovno?Foto: Reuters

„Zemlje u razvoju mogu centralnoj banci sa punim pravom da kažu: Vi niste odgovorni samo za američku privredu, već morate da pazite i na naše interese“, objašnkava Ju Jongding, ekonomista na kineskoj Akademiji društvenih nauka.

Pobuna zajamodavaca

Stavovi koje podržavaju Šimšek i Ju, ne nailaze na razumevanje. Ipak, zemlje čije ekonomije ubrzano rastu imaju i svoje adute. „Danas smo mi ti koji pozajmljuju novac industrijskim zemljama“, kaže Endru Šeng iz istraživačkog instituta Fung Global u Hong Kongu. „Moramo da odlučimo šta nam je činiti.“

Ali kakve mogućnosti uopšte imaju? Da li će smanjiti priliv novca u prezadužene zapadne zemlje, ili možda kontrolisati promet kapitala? „To bi mogao da bude početak kraja globalizacije“, kaže Šeng. „Jer ako globalizacija znači da samo nekolicina profitira na svetskom nivou, a ostatak u lokalu pati, onda će se javiti otpor.“

Novi mehur

Šeng kaže da nema jasnih podataka o monetarnoj politici Američke centralne banke, po kojoj bi mogle da se orijentišu druge zemlje i finansijska tržišta. I Vilijams Rods, koji je do 2010. bio potpredsednik banke Sitigrup, a danas radi kao savetnik te firme, upozorava da je neizvesnost opasna. „Ako se prekid politike jeftinog novca ne sprovede kako treba, čeka nas nešto još gore od tek prevaziđene krize.“

Christine Lagarde Internationaler Währungsfonds
Christine LagardeFoto: picture-alliance/dpa

Početkom ovog veka, postojao je „mehur“ internet firmi, podseća Rods. Kada se on raspuknuo, vlasti su pokušale to da saniraju jeftinim novcem. Kao rezultat, stvoren je novi mehur na tržištu nekretnina, koji je doveo do svetske finansijske krize.

Kartanje na Titaniku

U svakom slučaju, politika Američke centralne banke neće biti uskoro razjašnjena. Ako se podeljeni američki kongres uskoro ne dogovori, 17. oktobra Sjedinjene Američke Države više neće moći da plaćaju svoje dugove. Tog dana će zemlja dostići gornju granicu dozvoljenog duga. Da bi se ta granica podigla, potrebna je saglasnost republikanaca – istih onih koji su prisilili vladu na prestanak rada.

„Tog datuma, 17. oktobra, mogao bi da se desi smak sveta“, izjavio je Džejkob Frenkel, predsenik JP Morgana za Evropu i bivši guverner Centralne banke Izraela. „Da li onda mačo-supermen Bernank mora opet da stupi na scenu i kaže: Ja to ne dozvoljavam?“

Ako federalna banka upumpa još novca u privredu, stvoriće idealne uslove za sledeći mehur, kaže Frenkel. To se više ne bi moglo zvati „krizom“: „Kada se nešto dešava stalno, onda to više nije kriza. To je definicija normalnosti“

Autor: Andreas Beker / Darko Janjević
Redakcija: Jakov Leon