1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Srbija: Nacionalisti se ne predaju

Ivica Petrović5. novembar 2008.

Zapaljiva retorika dovodi do nasilja i ugrožavanja ljudskih prava u Srbiji. Na udaru je pre svega civilno društvo. Razlog - duboka kriza političke opcije koja se zalaže za bivšu miloševićevu politiku, kažu analitičari.

https://p.dw.com/p/Fnq1
Nacionalisti oštricu napada sve više usmeravaju na civilno društvo
Nacionalisti oštricu napada sve više usmeravaju na civilno društvoFoto: picture-alliance/ dpa

Izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije bavi se i situacijom u domenu ljudskih prava. U izveštaju se ukazuje da je zapaljiva retorika dovela do izvesnog broja etničkih incidenata, ali su oni reklo bi se nakon više godina u drugom planu. Ono na šta izveštaj posebno upozorava su nasilne akcije protiv organizacija građanskog društva i boraca za ljudska prava.

Civilno društvo je i ranije bilo na udaru, ali je situacija nakon relativno mirnog perioda kulminirala tokom prošle i ove godine. Miljenko Dereta, direktor „Građanske inicijative“, smatra da je objašnjenje za taj fenomen relativno jednostavno.

„Ti slučajevi svedoče pre svega o jednoj dubokoj krizi koja je zahvatila političku opciju koja se zalaže za bivšu miloševićevu politiku, koja se zalaže za nacionalizam, koja pokušava da prikrije prošlost, i koja zapravo u sebi nosi nepoštovanje ljudskih prava, nosi neprihvatanje različitosti, i jedan represivan odnos prema manjinama. Dakle, jedna politika koja je očigledno izgubila, ali koja se ne predaje.“

Šta radi nadležno ministarstvo?

Politička opcija koja se zalaže za miloševićevu politiku u krizi
Politička opcija koja se zalaže za miloševićevu politiku u kriziFoto: AP

Zabeleženi incidenti odnose se na direktne pretnje nacionalističkih i desničarskih organizacija aktivistima organizacija za zaštitu ljudskih prava, upadi u njihove prostorije, prekidanje tribina, ali i napadi na liberalni deo medija.

Vlast je svesna tog problema, kaže Dereta, ali to nije dovoljno i stoga i dobija kritike iz EU. Brojne nacionalne frustracije oštricu napada su usmerile na civilno društvo, a vlasti oklevaju da nešto preduzmu.

„Mi imamo ministarstvo za ljudska i manjinska prava, ali nisam u poslednje vreme video šta to ministarstvo zapravo radi. Ja dakle tu vidim uzroke, ta jedna neodlučnost koja polazi od pogrešne pretpostavke da bi odlučnost u tom delovanju dovela do neke političke neravnoteže, koja bi mogla da ugrozi trenutno vladajuću koaliciju.“

Etnička distanca i etnički incidenti se ipak ne smeju prevideti kada se govori o stanju ljudskih prava. Odnos prema Romima je i dalje nedopustiv, a pored toga manjine su redovna meta napada u svakoj vrsti političkih tenzija. Država stoga ima priliku da nešto odlučnijom akcijom, bez koketiranja sa čitavim korpusom nazadnih ideja, bitno promeni odnos društva prema ljudskim pravima.