1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Srbija odlikuje učesnike ratova

6. april 2011.

Ministarstvo odbrane Srbije donelo je odluku o dodeli novih spomen-medalja koje će se uručivati vojnicima – učesnicima ratova u vreme devedesetih godina. Ta odluka podigla je prašinu u zemljama regiona.

https://p.dw.com/p/10o78
This is a November 18 1991 photo of Yugoslav army soldiers (background) and Serbian volunteers escorting a Croat civilian after they entered Vukovar in eastern Croatia. A landmark war crimes trial opened in Belgrade Tuesday, March 9, 2004, against six Serb suspects accused of killing 192 Croat prisoners of war at a pig farm during the 1991 war in the Balkans. (AP Photo/Srdjan Ilic)
Vukovar, 18. novembar 1991.Foto: AP
Prema tumačenju Ministarstva odbrane Srbije, vojne medalje dobiće oni koji su svoju dužnost obavljali časno i profesionalno, a ukoliko su u toku svoje vojničke karijere učestvovali i u borbenim dejstvima, podrazumeva se da su u svom vojničkom pozivu postupali na način koji ih razlikuje od svih onih protiv kojih se donose presude pred Međunarodnim tribunalom u Hagu. Tako će se spomen-medalje, između ostalog, dodjeljivati za učestvovanje u mirovnim operacijama, pripadnost vojsci određen broj godina, jubileje pa i učestvovanje i ranjavanje u borbenim dejstvima.
Igor Jovičić, državni sekretar u Ministarstvu odbrane Srbije, rekao je, nakon oštrih reakcija iz regiona, da su u pitanju spomen-medalje za određeni period učešća u vojnim akcijama. „Medalje u istim ili sličnim kategorijama dodeljuju se u svim vojskama i ne postoji nijedan razlog da se takve medalje ne dodeljuju i pripadnicima naše vojske. Prema članu 30 Pravilnika o spomen medaljama, one će biti dodeljene za učešće u borbenim dejstvima na teritoriji SFRJ, SRJ i Srbije i to profesionalnom pripadniku Vojske Srbije, ukoliko je učestvovao u izvođenju borbenih dejstava u periodu od 26. juna 1991. godine do 19. maja 1992. godine, od 23. marta 1998. godine do 26. juna 1999. godine ili u periodu od 23. marta 2001. godine do 30. juna 2001. godine i ukoliko protiv njega nije vođen disciplinski postupak zbog teže povrede vojne discipline ili krivični postupak ili postupak zbog krivičnog dela za koje se goni po službenoj dužnosti i da nije osuđivan za takva dela pred nadležnim sudom u Republici Srbiji ili drugim međunarodnim sudom“, objasnio je Jovičić.
Pogrešan potez
Prema ovoj vremenskoj odrednici, medalje mogu da dobiju vojnici koji su učestvovali u svim većim akcijama u Hrvatskoj, početkom rata do trenutka povlačenja JNA sa prostora Bosne i Hercegovine i vojnici koji su učestvovali u operacijama na Kosovu do potpisivanja mirovnog sporazuma nakon NATO bombardovanja. Prema mišljenju Milana Antonijevića, predsednika Komiteta pravnika za ljudska prava Srbije, takva odluka je ozbiljno problematična i bespotrebna.
Yugoslav army troops rest next to their tank in the Drenica area of Kosovo, Yugoslavia northwest of Pristina, Wednesday, March 24, 1999. Yugoslav President Slobodan Milosevic called on his people to defend the country by all means Wednesday in a nationally televised address as it appeared NATO was about to launch its first attack against a sovereign country in its 50-year history. (AP Photo/Srdjan Ilic)***Zu Dahmann, Von Rambouillet bis heute - Die Verhandlungen vor und nach dem Kosovo-Konflikt***
Miloševićevi tenkovi na Kosovu 1999. godineFoto: AP
„Ne vidim na koji način vi možete praviti neku razliku i doneti neke pravedne i pravične odluke, nagraditi one koji su u tom periodu časno obavljali svoju dužnost... Navešću primer generala Vladimira Trifunovića koji ne može da bude odlikovan po tom članu jer je protiv njega vođen krivični postupak prilično politički motivisan i to obesmišljava samu odluku o dodeli medalja. Opet na pravi način neće biti tretirani ljudi koji su učestvovali u ratovima devedesetih koje je Milošević poslao da ratuju i koji sigurno zaslužuju neku vrstu izvinjenja države koja im je to učinila. Setite se samo prinudnih mobilisanja, tokom akcije pada Krajine... Ta uredba Ministarstva odbrane je jedan veoma klizav teren. U trenutku tokom 2011. kada treba da razgovaramo o reparacijama i svim drugim stvarima žrtvama svih ovih sukoba, govoriti o nagrađivanju stvarno jeste prilično pogrešan potez ministarstva“ istakao je Antonijević.
Na odluku Ministarstva odbrane reagovalo je hrvatsko Ministarstvo spoljnih poslova koje je uputilo zahtev ambasadoru u Srbiji da ispita najave o dodeli medalja. Zvaničnih reakcija iz Bosne i Hercegovine još nema. Predsednik SDU Žarko Korać smatra da ta odluka nikako nije smela da bude doneta bez javne rasprave:
„Za mene je veliko iznenađenje da Srbija ustanovljuje neke spomen-medalje koje se nisu dodeljivale 70 godina i, ono što je najneverovatnije, one se dodeljuju za sukobe na prostoru bivše Jugoslavije. Imate dva pitanja. Prvo je daleko teže i moralno - ako su komandanti te vojske, načelnici generalštaba osuđeni zbog teških povreda humanitarnog prava, zločina protiv čovečnosti, čak i ratnih zločina, kako je moguće da se pripadnicima te vojske dele spomen-medalje. Komandanti te vojske osuđeni su kao zločinci, a onda vojnici te vojske treba da dobiju medalje. Mislim da se to u istoriji sveta još nije dogodilo. Drugo, mene interesuje od kada je Vojska Srbije naslednica bar formalno, tada se još zvala, Jugoslovenska narodna armija. Jako me interesuje kada je doneta odluka da smo mi naslednici svega što je uradila JNA, da li to znači da smo mi naslednici i borbe za vreme Drugog svetskog rata koje se Srbija uglavnom odriče. Niti je to razumno, niti je logično, niti je moralno, i ja sam zgranut da je nekom došla na pamet ideja da ljudima koji su učestvovali u opsadi Vukovara, koji su učestvovali i u drugim bitkama na prostoru bivše SFRJ se sada dele medalje kao da su učestvovali u nekakvim veličanstvenim odbrambenim akcijama“, kaže Korać dodajući da ga zanima „da li to što se medalje dodeljuju i učesnicima rata tokom bombardovanja, po analogiji onoga što je tadašnji načelnik Generalštaba Nebojša Pavković predlagao da se Slobodanu Miloševiću dodeli Orden narodnog heroja zbog pobede nad NATO paktom, znači da će i Miloševiću posthumno da bude dodeljeno neko odlikovanje?“
Pokušaj revidiranja istorije
Ministarstvo odbrane Srbije nije davalo dodatna objašnjenja osim izjave državnog sekretara zbog čega su ostala mnoga pitanja otvorena, poput onog da li se odlikovanja dodeljuju ljudima koji su učestvovali u borbenim operacijama u Vukovaru u kojem je predsednik Srbije Boris Tadić u novembru 2010. godine bio u, kako su mediji tada pisali, istorijskoj poseti, i odao počast žrtvama. Žarko Korać smatra da se iza takvih odluka, koje su donesene bez stvarne rasprave javnosti, krije napor da se revidira istorija.
Serbian President Boris Tadic holds a candle as he pays respect at a pig farm Ovcara where more than 200 Croats dragged out of a local hospital were slain by Serbs when they seized Vukovar, eastern Croatia, Thursday, Nov. 4, 2010. Tadic became his country's first leader to come to Vukovar since the 1991 war, when Serbs' relentless bombardment leveled the town to the ground, leaving scores of Croats dead and forcing others out. (AP Photo/Darko Bandic)
Boravak Borisa Tadića u Vukovaru označen je kao istorijskiFoto: AP
„Iza toga se krije napor da se ovi konflikti prikažu kao ono što je Miloševićeva propaganda oduvek i tvrdila, kao građanski rat na prostoru bivše Jugoslavije. Eto, bio je građanski rat pa je i naša vojska branila svoje, branila narod srpski u BiH i Hrvatskoj, iako ocena istoričara nije takva, a nije ni u demokratskoj javnosti Srbije. U meni se zaista gorko osećanje stvara da čak i na ovako indirektan način želi da se pokaže da su ljudi koji su učestvovali u takvim ratovima vršili jednu časnu funkciju. To što su mnogi od njih bili zloupotrebljeni je jedna stvar, oni su bili zloupotrebljeni od politike Srbije i od svojih komandanata iz Srbije, ali to ne znači da mi danas treba da, kada se osvrnemo na te ratove i karakter i posledice tih ratova, odjednom ustanovljavamo te medalje kao da konačno želimo da kažemo to su bili opravdane bitke i vi ste u tome opravdano učestvovali i ne treba toga da se stidite“, objasnio je Korać.
Ova odluka stiže u jako osetljivom trenutku – s jedne strane iščekuje se presuda generalu Momčilu Perišiću koja može da baci novo svetlo na ulogu Srbije u ratu u BiH, dok Hrvatska očekuje presude trojici generala.
Preuzimanje odgovornosti
Pravni zastupnik BiH pred Međunarodnim sudom pravde u tužbi protiv Srbije za genocid i agresiju Sakib Softić kaže za Dojče vele da ta odluka Srbije može biti sporna sa aspekta dobrih namera.
„Ova odluka Srbije može biti sporna iz razloga što ona pokriva čitav period rata u Hrvatskoj i deo trajanja rata u BiH, sve do 19. maja. Mi znamo da je glavnina napadačkih operacija u Hrvatskoj vođena u jesen 1991. godine i u prvim mesecima 1992. godine, dok se u BiH sa napadima započelo već 6. marta kada su objavljeni rezultati referenduma, a naročito 6. i 7. aprila kada je BiH priznata kao samostalna država. To je jedan dug period koji zaista može biti sporan sa aspekta dobrih namera Srbije, jer jedna takva odluka može da znači preuzimanje odgovornosti za sva dela koja su počinili pripadnici tadašnje Vojske Jugoslavije. Taj period do povlačenja vojske 19. maja iz BiH obeležen je zločinima protiv čovečnosti, protiv zakona i običaja rata. Donošenje odluke da se pripadnici Vojske odlikuju jeste preuzimanje odgovornosti za sva dela koja su pripadnici vojske u tom periodu počinili“, istakao je Softić.
Autor: Žarka Radoja, Beograd
Odgovorni urednik: Ivan Đerković