1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Srbija po drugi put među nesvrstanima?

28. mart 2011.

Rasprava o tome da li Srbija treba da bude domaćin skupa povodom jubileja Pokreta nesvrstanih još nije počela u Vladi i Skupštini Srbije, ali niti unutar vladajuće Demokratske stranke, kao što se to očekivalo…

https://p.dw.com/p/RD9K
Samit Pokreta nestvrstanih 2009. održan je u EgiptuFoto: AP

Deo političkog establišmenta u Srbiji smatra da bi održavanje 50. godišnjice Pokreta nesvrstanih u Beogradu bilo štetno za Srbiju, pošto Vlada čeka odluku Evropske unije o statusu kandidata. S druge strane, srpska diplomatija ipak ne odustaje od organizovanja skupa. Istovremeno, pod vođstvom Vuka Jeremića, ona ostaje usmerena ka glavnom strateškom cilju: članstvo u Evropskoj uniji.

Analitičari smatraju da bi rasprava, svakako bila korisna za političku scenu kako bi se jednoglasno odredio jasan cilj šta Srbija želi od nesvrstanih. Marko Papić, iz američke strateške agencije „Stratfor“, kaže da Srbija treba da bude isključivo usmerena na osvajanje stranih tržišta, a ne na traženje političke alternative u Pokretu nesvrstanih:

„Veze sa članicama Pokreta nesvrstanih jesu pozitivna stvar, ukoliko je moguće ojačati ekonomski potencijal. Postoji velika mogućnost za saradnju u oblasti vojne industrije, što je nasleđe iz osamdesetih godina. Problem bi nastao kada bi Srbija u Pokretu nesvrstanih videla alternativu u izboru svoje geopolitičke strategije. Srbija ne može da se oslanja na nesvrstane zemlje u svetu koji više nije podeljen na dve sile“, ukazuje Papić. Analitičar „Stratfora“ dodaje da Srbija u nesvrstanima treba pažljivo da traži svoj udeo u tamošnjem tržištu.

Konferenz der blockfreien Staaten eröffnet
Prvi samit Pokreta nesvrstanih održan je 1961. u BeograduFoto: picture-alliance/dpa

Ekonomije u usponu

Naučni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu Dragan Petrović smatra da je Pokret nesvrstanih iscrpeo svoj značaj u međunarodnim odnosima. „Srbija bi trebalo da zadrži ulogu saradnika sa Pokretom nesvrstanih, mada je teško reci na kojoj bi to institucionalnoj osnovi trebalo da bude, da li kao posmatrač, gost ili možda jedan sasvim drugi oblik? Primarna je, pre svega, privredna saradnja“, kaže Petrović.

Petrović podseća da sve evropske zemlje imaju jedno na umu, pa tako bi trebalo i Srbija kada je reč o odnosima sa članicama Pokreta nesvrstanih: ekonomije mnogih nesvrstanih zemalja su u usponu.

Član Foruma za međunarodne odnose Dragan Simeonović kaže da se ne slaže sa tezom da ce Srbija poniziti sebe ukoliko obeleži 50. godišnjicu Pokreta nesvrstanih. „Ne znam zašto bi bilo ponižavajuće i zašto bi se uloga Srbije svela na turističku agenciju koja organizuje taj skup, ukoliko su pored Srbije domaćini i sve bivše jugoslovenske republike. Ne treba davati značaj samitu ili ministarskoj konferenciji nesvrstanih zemalja veći nego što jeste. Reč je o komemorativnom skupu koji podseća na međunarodni događaj od pre pet decenija, i koji može da pošalje svetu jednu pozitivnu sliku o Srbiji. Takođe, treba imati u vidu da sve zapadne zemlje, uključujući i SAD, vrlo blisko sarađuju sa zemljama iz Pokreta nesvrstanih“, podseća Simeunović.

Simeunović zaključuje da su interesi Srbije veoma jasni: konkretna ekonomska saradnja sa zemljama iz pokreta nesvrstanih. „To su tržišta na kojima Srbija može veoma konkurentno da nastupi, zajedno sa zemljama iz razvijenog sveta“, kaže Simeunović i dodaje: „To ni jedna ozbiljna diplomatija ne bi propustila.“

Autorka: Tanja Miščević, Beograd

Odgovorni urednik: Ivan Đerković