1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Srbija – stid od antifašizma?

14. decembar 2011.

Donošenjem Zakona o rehabilitaciji kojim se na mala vrata uvodi i rehabilitacija saradnika nacističkih okupatora iz Drugog svetskog rata samo je još jedan argument u prilog tezi da se Srbija stidi sopstvenog antifašizma…

https://p.dw.com/p/13SH0
Foto: Fotolia/Alexey Klementiev

Sociolog Mirko Đorđević kaže da ne treba da čudi to što Srbija tako sporo napreduje ka Evropskoj uniji, jer se EU upravo temelji na tradicijama antifašizma, dok kod nas postoji širok političkih partija i različitih javnih institucija, koje ne kriju svoje antievropsko raspoloženje. „To našu situaciju u Srbiji čini još paradoksalnijom, još manje shvatljivom. Izgleda da smo se mi zagubili u prostoru i u vremenu i da ne prepoznajemo ni blisku prošlost, a malo znamo i o daljoj prošlosti ove zemlje, čija se istorija falsifikuje. A mi nesumnjivo imamo i svetle stranice u istoriji. Lično mislim da je ta istorija zaslužila bolja od ovoga što sada imamo u vladi i oko vlade i u institucijama“, navodi Đorđević.

Politikolog Pavel Domonji kaže da je apsurdna činjenica da se Srbija stidi sopstvenog antifašizma. „Srbija je jedna potpuno dezorijentisana, izgubljena i nesrećna zemlja. To je valjda jedina zemlja u Evropi koja se stidi svog antifašizma, dakle stidi se onog najboljeg u njenoj modernoj političkoj istoriji, kada je baš zahvaljujući partizanskom antifašizmu ona bila u samom špicu evropske povijesti i potpuno ravnopravna, egal i al pari sa najmodernijim evropskim narodima“, podseća Domonji.

Istorijski revizionizam opasan po region

Književnik Filip David kaže da je kod nas sve više prisutan istorijski revizionizam, koji nije opasan samo za samu Srbiju, već i za odnose u regionu: „Jer, ako vi rehabilitujete Dražu Mihajlovića, a četništvo je u poslednjim sukobima na prostoru bivše Jugoslavije ponovo postalo primer zločinstva, onda jako zaoštravate odnose i sa Bosnom i Hercegovinom i sa Hrvatskom. Samim tim su i pomirenje i saradnja sve dalje i dalje. I zato je to nešto što je vrlo opasno“, smatra David.

Spomen-obeležje na Starom sajmištu u Beogradu
Spomen-obeležje na Starom sajmištu u BeograduFoto: AP

Mirko Đorđević navodi da su u istoriji Srbije postojali brojni svetli primeri antifašizma, koji su sada potpuno gurnuti na marginu. „Mi smo imali patrijarha Gavrila Dožića, ubeđenog antifašistu, koga su Nemci uhapsili čim su okupirali Jugoslaviju. On je bio nepopravljivi antifašista. A danas smo u situaciji da se tog antifašizma stidimo. I ne samo da se stidimo i brišemo tu stranicu iz naše novije istorije, nego je dopisujemo plejadom kvislinga“, kaže Đorđević.

Duh palanke vodi ka fašizaciji

Filip David dodaje da je kod nas na delu filozofija palanke, baš kao iz dela nedavno preminulog Radomira Konstantinovića, koja u krajnjoj instanci može da proizvede i otvoreni fašizam. „To je strah od spoljnog sveta, zatvaranje, ksenofobija, mi smo sami sebi dovoljni, svet nas mrzi jer smo bolji od celog sveta, itd. A sve to vodi jednoj vrsti fašizma. Jer fašizam i nacizam mogu da postoje u mnogo različitih oblika i prilagođavaju se različitim situacijama“, navodi David.

Podsećanja radi, u proteklih nekoliko godina vlasti u Srbiji propustile su da se pojave na obeležavanju godišnjice oslobađanja Aušvica i na Velikoj antifašističkoj paradi u Moskvi. Poslednji u nizu simboličnih udaraca antifašizmu zadali su lopovi koji su u spomen-parku Šumarice kod Kragujevca, koji je posvećen žrtvama fašizma, ukrali čak i - večni plamen!

Autor: Dinko Gruhonjić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković