1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

"Srbski" obračuni sa neistomišljenicima

Ivica Petrović5. mart 2008.

Kosovsko pitanje se zloupotrebljava za obračun sa političkim neistomišljenicima i nevladinim organizacijama. Desničarske organizacije se ponašaju sve slobodnije.

https://p.dw.com/p/DIC7
"Na račun 15 odsto otete teritorije, građanima Srbije se otima bar 90 odsto slobode medija"Foto: DW

Nakon proglašenja kosovske nezavisnosti, u Srbiji je sve upadljivije radikalno ponašanje prema političkim protivnicima i nevladinom sektoru. Poznata retorika o domaćim izdajnicima obnovljena je već u prvim satima nezavisnog Kosova; počelo je inicijativom socijalista da se zabrane stranke i nevladine organizacije koje podržavaju nezavisno Kosovo, a zatim se prešlo na konkretne optužbe i napade. Napadi na Natašu Kandić ili prostorije Liberalno-demokratske partije, prekidi tribina i umetničkih izložbi, pretnje organizatorima proevropskih skupova, samo su neke od manifestacija novog obračuna sa nepatriotama i domaćim izdajnicima.

Obračun sa demokratijom

Sve je jasnije da se kosovsko pitanje koristi ne samo za obračun sa političkim protivnicima, već i sa demokratijom u Srbiji, ocenjuje za radio Dojče vele direktor „Građanskih inicijativa“ Miljenko Dereta: „Ja zaista vidim da se zapravo na račun 15 odsto otete teritorije, kako se kaže, građanima Srbije otima 100 odsto slobode govora, 100 odsto slobode mišljenja i bar 90 odsto slobode medija“.

Dragan Sekulović, predsednik udruženja „Pravda“ iz Paraćina, kaže da i ovog puta postoji potreba da se pronađe dežurni krivac: „Znači, ovo je idealna prilika da se snage koje su izgubile sve svoje bitke i ratove koje nisu vodile, obračunaju sa svojim neistomišljenicima i ponovo zasednu tamo gde su bile 1991. godine“.

Sve slobodniji desničari

Prateći fenomen takve politike je sve vidljivije prisustvo nacionalističkih i desničarskih organizacija u Srbiji. Pripadnici tih organizacija sve slobodnije nastupaju, sve slobodnije prete, sve slobodnije prekidaju tuđe tribine, a sve manje za to odgovaraju i snose sankcije. Miljenko Dereta smatra da to odgovara delovima vlasti: „Zato što se na taj način stvara utisak da je podrška njihovoj politici mnogo veća, da ta podrška dolazi iz organizovanog dela civilnog društva, da dolazi od naizgled mladih, a pritom se naravno kroz selekciju informacija, i to je onaj deo kontrole medija, zapravo prikazuje jedna slika koja nije realna“.

Građansko društvo u Srbiji je bilo najveći zagovornik, i to je još uvek, evropske orijentacije Srbije. Utoliko je i odnos prema nevladinom sektoru pokazatelj kursa današnje srpske politike, a on je u ovom trenutku - daleko od evropskog.