1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Srpski jezik ne može da se studira u Prištini

26. jul 2012.

Ni 13 godina od bombardovanja Jugoslavije i sukoba na Kosovu, na Univerzitetu u Prištini (UP) neće biti studija srpskog, bosanskog, makedonskog i turskog jezika ili balkanistike.

https://p.dw.com/p/15eiB
Foto: Mimoza Cika Kelmendi

Balkanistika – tako je prošle godine nazvan ovaj smer koji je trebalo da startuje pri filološkom fakultetu. Za razliku od prošle, ove godine nije raspisan ni konkurs. Bajram Beriša, prorektor Univerziteta u Prištini za nastavu i naučna pitanja, ima svoje objašnjenje za to iako je profesor Osman Gasi, dekan Filološkog fakulteta, pre dva meseca javno rekao da će ove godine „skoro sigurno biti otvorena ova katedra“ i da će se ovaj smer malo više „reklamirati kako bi informacija stigla do šire javnosti“.

Bajram Berisa
Bajram Beriša tvrdi da nema interesovanja za slavistikuFoto: DW/R. Alija

„Agencija za akreditaciju je samo za prošlu akademsku godinu akreditovala katedru za izučavanje balkanskih jezika. Ali, ukoliko postoji interesovanje, mi smo spremni da još jednom razgovaramo sa predsatvnicima pomenute agencije i zamolimo ih da nam akreditituju  taj smer kao i prošle godine kada se prijavilo samo njih dvoje. Da se otvori jedan smer na UP potrebno je najmanje deset studenata. Realnost je takva iako smo mi otvoreni i spremni i za nove programe“, kaže Beriša.

Prorektor nije objasnio kako čelnici Univerziteta znaju da ne postoji zainteresovanost, kada je još u toku konkurs za blizu 10 hiljada brucoša na celom univerzitetu. Nejasno je kako da se zainteresovani jave kada im nije ni pružena prilika za to?

Etnički čist univerzitet

Beriša ne smatra da su potrebne dodatne aktivnosti za otvaranje katedre za balkanistiku. „Svi smerovi na univerzitetu su jednaki“, kaže. „Kakav marketing!? Univerzitet traži akreditaciju i raspiše konkurs. Mi smo otvoreni. Bili smo zaintersovani da otvorimo ove studije kao što je to slučaj u Grčkoj, Rumuniji ili neklim drugim zemljama. Na ovu temu razgovarali smo i sa nekim od potencijalnih profesora, sa i van Kosova, koji su bili spremni da rade. Zainteresovanih studenata, međutim, za ovaj smer nije bilo“, zaključuje Beriša.

Živojin Rakočević je do juna 1999. bio profesor svetske književnosti na katedri za srpski jezik i književnost Univerziteta u Prištini. On smatra da je sve ovo „očekivano i da  nikada ne bi predavao na tom etnički čistom univerzitetu“. „Ovo što se sada radi, radi se da bi se zadovoljila nekakva forma. Ne bih radio na tom univerzitetu zato što se nije dogodio povratak, zato što to više nije moj grad, zato što su mi taj grad uzeli i zato što to nije moj Filološki fakultet. Taj fakultet je ubijen, taj fakultet je nestao u etničkom čišćenju i tu je kraj“, tvrdi Rakočević.

Treba otvoriti katedru za balkanske jezike

Neki od mladih Kosovara saglasni su da je otvaranje katedre za balkanistiku, koja se pre rata zvala slavistika, neophodna iz više razloga. „Treba otvoriti tu katedru. Ukoliko na Kosovu žive priapdnici i ostalih zajednica, ali i oni Albanci koji bi želeli da uče slovenske jezike, treba im to omogućiti. Zašto se nisu javili prošle godine na konkurs, ja stvarno neznam. Možda i nisu imali dovoljno informacija. Svakako da je trebalo ove godine preduzeti dodatne korake“, smatra Valjbona Memeti iz okoline Gnjilana, inače studentkinja Univerziteta u Prištini.   

„Da je bilo informacija, da je to dato u javnost, da to ne bude samo na univerzitetu objavljeno i traje tih deset dana pa ko uhvati-uhvati, ja bih lično konkurisao. Upisao bih bosanski ili srpski jezik, a ovako nisam znao“, kaže Mersit Terzini iz Prizrena.

Do juna 1999. godine na Filološkom fakultetu Univerziteta u Prištini od slovenskih jezika izučavani su srpski i ruski. Nastava za oko 50 hiljada studenata na ovoj visokoškolskoj ustanovi  se od dolaska međunarodne organizacije odvija isključivo na albanskom.

Autor: Refki Alija, Prizren

Odg. urednik: Nemanja Rujević