1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Status Krima će dugo biti nejasan

18. mart 2014.

Šta Ukrajina može da uradi nakon referenduma na Krimu, kolika je opasnost od vojnog sukoba i da li „krimski scenario“ može da se prelije i na istok zemlje? Na ta pitanja odgovara ukrajinski novinar Jurij Durkot.

https://p.dw.com/p/1BRLN
Foto: picture-alliance/dpa/RIA Novosti

Dojče vele: Šta će sada, nakon referenduma, uraditi ukrajinska prelazna vlada?

Jurij Durkot: Ukrajinska prelazna vlada odbacila je referendum i, naravno, neće prihvatiti rezultat. Međutim, to neće promeniti situaciju na Krimu jer vlada u Kijevu u ovom trenutku nema uticaja na tamošnje događaje.

Koliki je manevarski prostor ukrajinske vlade?

Nije veliki. Ukrajinska vlada ne može ništa da uradi protiv separatista na Krimu, koje podržava ruska vojska. Hvala Bogu da do sada nije bilo krvoprolića.

Kolika je opasnost od vojnog sukoba?

Jurij Durkot je ukrajinski novinar i prevodilac iz Ljvova, on prati dešavanja u Ukrajini za medije na nemačkom jeziku
Jurij Durkot je ukrajinski novinar i prevodilac iz Ljvova, on prati dešavanja u Ukrajini za medije na nemačkom jezikuFoto: Privat

Ništa se ne može se isključiti. Ruska vojska rasporedila je svoje jedinice na granici sa Ukrajinom i tamo sprovodi manevre. Ukrajinska vojska je takođe u pokretu i u stanju visoke pripravnosti. Takva situacija veoma je opasna. Malo treba da dođe do eskalacije.

Da li je Ukrajina izgubila Krim?

To vladu u Kijevu nikada neće prihvatiti. Ali, trenutno nema šanse da se Krim vrati u Ukrajinu. Status Krima će biti dugo nejasan. Ni Evropska unija ni druge zemlje neće priznati aneksiju od strane Rusije. Stanovnici Krima de fakto nisu imali izbora na referendumu.

Ruska vlada je mogla da sprovede referendum između ostalog i zato što mnogi stanovnici Krima radije hoće da budu ruski nego ukrajinski državljani. Šta ti ljudi očekuju od Rusije?

To čemu se oni nadaju je iluzija. Oni misle da će imati veće penzije i plate, da će Krim procvetati i postati turistička Meka. Pitanje je da li će Rusija velikodušno finansijski podržati Krim. Ove godine turistička sezona je otpisana. Ko će da se izležava na plaži dok okolo maskirani ljudi trče sa mitraljezima?

Da li očekujete da će etnički Ukrajinci i Tatari sada masovno napustiti Krim i otići u druge delove Ukrajine?

U zapadnoj Ukrajini sada ima oko 500 izbeglica iz Krima – Ukrajinci i Tatari. Tatari su već rekli da oni ne žele da napuste Krim. Ne žele nikako da pripadaju Rusiji i odbacili su referendum.

Neki istočni Ukrajinci takođe žele da se pripoje Rusiji. Preti li otcepljenje i u drugim delovima zemlje?

Demonstracije u istočnoj i južnoj Ukrajini organizovane su uz rusku podršku. Obično učestvuje od 500 do 1.000 ljudi, dok su kontrademonstracije obično veće. Ali, proruski demonstranti provociraju i neki su nasilni. Na taj način oni Rusiji pružaju izgovor da interveniše. Verujem da Krim nije Putinov jedini cilj.

Autorka: Nina Verkhojzer / dr
Odgovorni urednik: Ivan Đerković