1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Strazbur: Dug put od žalbe do presude

29. decembar 2009.

Službenici u pošti Međunarodnog suda za ljudska prava rade punom parom. Oni dolaze iz raznih zemalja, i zadatak im je da sortiraju pisma napisana na više od 40 jezika. A žalbe su svakakve – neke stižu i u vidu pesama.

https://p.dw.com/p/LFcW
Evropski sud za ljudska prava u StrazburuFoto: DW/ Daphne Grathwohl

Pošta u Međunarodnom sudu za ljudska prava, usred Evropske četvrti u Strazburu. Ovamo pristižu sve žalbe. Službenici iz Azerbejdžana, Ukrajine, Turske, Poljske, Moldavije, Srbije, Rusije ili Francuske, klasifikuju pisma napisana na više od 40 jezika. Kada se žalba zvanično primi, dalji postupak se vodi na engleskom ili francuskom jeziku. Turčin Hajati Turun kaže:

"Neki nam svoje žalbe šalju i u vidu pesama. Dobijamo sve moguće - jedan Nemac nam, na primer, svaki dan piše pesme na nemačkom. Nedavno je počeo da piše i na engleskom. Njegova žalba je odbijena, ali on nam i dalje svakodnevno šalje pisma".

Na jednoj polici se nalaze pokloni koje su slali podnosioci žalbi. Ima tu svega - od pakli cigareta do kapetanske šapke. Ima, naravno, i pretećih pisama. Jer, kada sud osudi neku od 47 zemalja-članica Saveta Evrope koje su potpisale Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, to ne nailazi uvek na odobravanje.

11.000 žalbi protiv Rusije

Glavni problem suda je u tome što 47 sudija mora da nađe rešenje koje je u skladu sa različitim pravnim sistemima zemalja-članica. Nijednu odluku ne donose sve sudije zajedno, već 17 sudija koji čine takozvanu Veliku komoru. Odluka se donosi većinom glasova, što znači da je dovoljno da je podrži devetoro sudija. Oni moraju biti svesni odgovornosti za odluku koju treba da prihvati Evropa. No, to znači da oni za kratko vreme moraju da se upoznaju sa pravnim sistemima dotičnih zemalja. Inače, svaka zemlja predlaže trojicu sudija, a zatim parlamentarna skupština Saveta Evrope bira jednog od njih.

EU Archiv Europäischer Gerichtshof für Menschenrechte in Straßburg
Bogata arhivaFoto: DW

U oko 95 odsto slučajeva, žalbe se odbijaju već iz formalnih razloga, bilo da je reč o isteku roka za podnošenje same žalbe, ili o tome da podnosilac nije najpre u svojoj zemlji prošao sve potrebne instance.

Teško je obraditi sve slučajeve. Tako, na primer, postoji oko 11.000 žalbi protiv Rusije koje još nisu rešene. Da bi se rad suda ubrzao, potrebno je reformisati sud. Rusija blokira te reforme jer trenutno u svakom sudskom postupku mora da učestvuje i jedan sudija iz te zemlje, što Moskvi odgovara.

Kada se donese presuda, nju sprovodi političko telo - Ministarski komitet Saveta Evrope, gde zemlje zastupaju njihovi šefovi diplomatija. Pravnik Aksel Miler Elšner kaže: "Konvencija obavezuje države da sprovode presude iz Strazbura. Kako će ih one sprovesti, u velikoj meri je - njihova stvar".

Autori: Dafne Gratvol / Saša Bojić

Odgovorna urednica: Sanja Blagojević